<\/p>\n\n\n\n
Ekonomska aktivnost porast \u0107e ove godine na svjetskom nivou za 3,2 odsto, otprilike kao i u 2024., potvrdio je OECD prognozu iz rujna.<\/p>\n\n\n\n
U 2026. godini aktivnost bi trebalo tek neznatno usporiti, na 2,9 odsto, i vratiti se u 2027. iznad tri odsto. Nove prognoze bolje su od onih s po\u010detka ljeta zahvaljuju\u0107i ubla\u017eenim uslovima finansiranja, obja\u0161njavaju u OECD-u, napominju\u0107i da sredi\u0161nje banke u brojnim zemljama sni\u017eavaju kamatne stope.<\/p>\n\n\n\n
Potporu ekonomiji pru\u017eila je i podsticajna makroekonomska politika koja je nadma\u0161ila o\u010dekivanja, ali i naznake sna\u017enijih ulaganja u pojedinim \u010dlanicama OECD-a, dodaju.<\/p>\n\n\n\n
Rast je usporio u drugoj polovini ove godine budu\u0107i da su kompanije \u2018stale na ko\u010dnicu\u2019 u naru\u010divanju koje je trebalo preduhitriti narud\u017ebe, a vi\u0161e efektivne carinske stope u SAD-u i Kini prelivaju se na kona\u010dne cijene proizvoda.<\/p>\n\n\n\n
Odgo\u0111eni efekat carina<\/strong><\/p>\n\n\n\n U 2026. svjetska ekonomija trebalo bi da se postupno oporavi jer \u0107e uticaj podignutih carina oslabiti, uz povoljne finansijske uvjete i podsticajnu makroekonomsku politiku, isti\u010du u OECD-u.<\/p>\n\n\n\n Efektivna ameri\u010dka carinska stopa iznosila je u novembru u prosjeku 14,6 odsto, izra\u010dunali su stru\u010dnjaci, i bila je ni\u017ea za 1,4 postotna boda nego u rujnu i listopadu, pokazuju izra\u010duni.<\/p>\n\n\n\n Najvi\u0161u razinu bila je dosegnula u april, pokazuju novi izra\u010duni, od gotovo 18 odsto.<\/p>\n\n\n\n Uticaj ameri\u010dkih carina jo\u0161 se ne osje\u0107a u potpunosti, napominju iz OECD\u2011a, no sve se vi\u0161e vidi na poslovnim tro\u0161kovima i potro\u0161a\u010dkim cijenama, osobito u SAD\u2011u.<\/p>\n\n\n\n Svjetska trgovinska razmjena trebalo bi u takvim uslovima porasti u ovoj godini za 4,2 odsto i usporiti u 2026. na 2,3 odsto jer \u0107e se carine osjetiti u potpunosti.<\/p>\n\n\n\n Usporavanje SAD\u2011a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dka ekonomija trebalo bi ove godine osjetno usporiti, s pro\u0161logodi\u0161njih 2,8 na 2,0 odsto, izra\u010dunali su.<\/p>\n\n\n\n Rast bi ipak trebao biti sna\u017eniji no \u0161to su o\u010dekivali u junu, prema tada\u0161njoj procjeni od 1,6 odsto.<\/p>\n\n\n\n Aktivnost bi trebala usporiti i u 2026., na 1,7 odsto, odra\u017eavaju\u0107i vi\u0161e efektivne carinske stope, ga\u0161enje radnih mjesta u saveznim dr\u017eavnim slu\u017ebama te smanjenu neto imigraciju, smatraju u OECD\u2011u.<\/p>\n\n\n\n Trend bi trebalo da promijeni smjer u 2027., uz o\u010dekivano blago ubrzanje rasta, na 1,9 odsto, zahvaljuju\u0107i sna\u017enim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i daljnjem ubla\u017eavanju monetarne politike, predvi\u0111aju.<\/p>\n\n\n\n Potro\u0161nja na odbranu<\/strong><\/p>\n\n\n\n U eurozoni \u0107e pak pobolj\u0161ani uslovi finansiranja, novac iz fondova za oporavak i otpornost i \u201cotporna\u201d tr\u017ei\u0161ta rada prevagnuti nad poja\u010danim trgovinskim napetostima.<\/p>\n\n\n\n U takvim bi uslovima ekonomija u zoni primjene zajedni\u010dke europske valute trebalo, prema novim OECD-ovim izra\u010dunima, porasti u ovoj godini za 1,3 odsto. U junu OECD je bio predvidio rast aktivnosti za 1,0 odsto.<\/p>\n\n\n\n Gotovo isti tempo rasta o\u010dekuju i u 2026., uz prognoziranu stopu od 1,2 odsto.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107a prora\u010dunska potro\u0161nja na odbranu i infrastrukturu utica\u0107e na njema\u010dku ekonomiju, o\u010dekuju u OECD\u2011u, dok \u0107e o\u010dekivana \u0161tednja biti ko\u010dnica za aktivnost u Italiji i Francuskoj.<\/p>\n\n\n\n Najsna\u017eniji rast u skupini \u010detiri vode\u0107e ekonomije eurozone o\u010dekuju u \u0160paniji, od 2,9 odsto u ovoj godini i od 2,2 odsto u 2026.<\/p>\n\n\n\n Indija blizu \u2018sedmice\u2019<\/strong><\/p>\n\n\n\n Najvi\u0161e stope rasta trebala bi i ove i idu\u0107e godine bilje\u017eiti Indija, od 6,7 odnosno 6,2 odsto, zahvaljuju\u0107i ve\u0107im realnim prihodima ku\u0107anstava, ubla\u017eavanju monetarne politike i skoku javne potro\u0161nje, procjenjuju u OECD\u2011u.<\/p>\n\n\n\n Kineska ekonomija trebalo bi ove godine porasti za 5,0 odsto i usporiti u 2026. na 4,4 odsto.<\/p>\n\n\n\n Azijski \u0107e div usporiti budu\u0107i da \u0107e val narud\u017ebi koji je pokrenula najava vi\u0161ih carina splasnuti, uz vi\u0161e ameri\u010dke carine. Me\u0111u ko\u010dnicama rasta OECD je izdvojio i \u201ckontinuiranu prilagodbu\u201d u sektoru nekretnine i postupno ga\u0161enje prora\u010dunske potpore kompanijama.<\/p>\n\n\n\n Usporavanje azijskog diva Do posustajanja gospodarske aktivnosti u Kini dovest \u0107e obustava poja\u010danih narud\u017ebi iz prve polovine godine uo\u010di tada najavljenih carina, uticaj vi\u0161ih efektivnih carinskih stopa na izvoz u SAD te slabljenje fiskalne podr\u0161ke i kontinuirano lo\u0161e stanje u sektoru nekretnina, procjenjuju u OECD\u2011u.<\/p>\n\n\n\n Sna\u017ena doma\u0107a potra\u017enja trebalo bi pak biti podsticaj indonezijskoj ekonomiji i ubla\u017eiti usporavanje izvoza, procjenjuju, uz prognozu da bi aktivnost trebala ove i idu\u0107e godine porasti za 5,0 odsto.<\/p>\n\n\n\n Ruska ekonomija trebalo bi pak ove godine, prema izra\u010dunima OECD\u2011a, porasti za 0,7 odsto i za 0,5 odsto u 2026.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svjetska ekonomija tek \u0107e blago usporiti u 2026. godini zahvaljuju\u0107i podsticajnoj makroekonomskoj politici i boljim finansijskim uslovima koji ubla\u017eavaju uticaj vi\u0161ih trgovinskih prepreka i neizvjesnosti, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":909287,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[144],"tags":[626,627,145],"naslovna":[],"class_list":["post-911375","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-ekonomija","tag-oecd","tag-svijet"],"acf":[],"yoast_head":"\n