Naj\u010de\u0161\u0107i poreme\u0107aji rada \u0161titaste \u017elijezde su smanjena funkcija – hipotiroidizam i pove\u0107ana funkcija – hipertiroidizam. Prvenstveno, uzroci su autoimune bolesti, kazala je u Linku Radija Crne Gore internistkinja – endokrinolo\u0161kinja u Klini\u010dkom centru Crne Gore dr Zlata Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Ha\u0161himoto tiroiditis je naj\u010de\u0161\u0107i uzrok hipotiroidizma, a Gravesova bolest hipertiroidizma. Mogu\u0107i su i drugi faktori rizika, poput genetike i drugih oboljenja, zatim ako su pacijenti zra\u010deni zbog karcinoma. Uti\u010de i savremeni na\u010d\u0323in \u017eivota, stres, upotreba telefona, neodgovaraju\u0107a ishrana. Da bi bolje shvatili zna\u010daj i simptome do kojih dolazi usljed poreme\u0107aja rada \u0161titaste \u017elijezde, treba naglasiti da ta mala \u017elijezda lu\u010di hormone koji su glavni regulatori rada ve\u0107ine organa u na\u0161em tijelu. Oni uti\u010du na krvni sistem, uti\u010du na rad srca, rad respiratornog sistema, uti\u010du na metabolizam lipida, ugljenih hidrata i proteina, uti\u010du na reproduktivnu funkciju, na osje\u0107aj toplote, na potro\u0161nju kiseonika i sveukupan bazalni metabolizam. Treba pomenuti da dosta \u010desto zbog poreme\u0107aja rada \u0161titaste \u017elijezde nastaju \u010dvori\u0107i, \u010dija se u\u010destalost kre\u0107e oko 30 do 50% u op\u0161toj populaciji. Simptomatologija \u0161titaste \u017elijezde zavisi od toga koji je vid bolesti. Ukoliko govorimo o smanjenoj funkciji, naj\u010de\u0161\u0107e tegobe su pove\u0107anje tjelesne te\u017eine, umor, malaksalost, smanjen kvalitet kose, noktiju, kognitivne smetnje, poreme\u0107aj lipida, a ako je pove\u0107ana funkcija \u0161titaste \u017elijezde, javljaju se tegobe poput znojenja, nemira, nervoze, razdra\u017eljivosti, ubrzanog rada srca, nesanice, gubitka u tjelesnoj masi itd. Ukoliko govorimo o hipotireozi, tu je uglavnom terapija do\u017eivotna, supstitucija levotiroksinom, a u slu\u010daju hipertireoze, terapija nije do\u017eivotna. Planira se u zavisnosti od klini\u010dkog statusa. Ukoliko nije mogu\u0107e ljekovima rije\u0161iti problem, hirurgija je definitivan vid lije\u010denja”, objasnila je dr Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pored terapije, jako je va\u017eno uzimanje suplemenata, pogotovo selena i cinka koji su jako bitni za sintezu i metabolizam tiroidnih hormona. Tako\u0111e treba biti oprezan prilikom kori\u0161\u0107enja mineralnih voda koje imaju veliku koli\u010dinu joda u sebi, istakla je dr Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“\u0160to se ti\u010de preventivnih pregleda \u0161titaste \u017elijezde, osobe koje nemaju tegobe i koje su bez porodi\u010dnog optere\u0107enja, prema rije\u010dima dr Kova\u010devi\u0107, sa navr\u0161enih 30 godina treba da provjere hormonski status. ,,Kasnije, u zavisnosti od nalaza, planira se naredna pretraga, otprilike jednom godi\u0161nje ili jednom u dvije godine. Naravno, kod osoba koje imaju i neke faktore rizika, komorbiditete, neka druga autoimuna oboljenja ili pozitivnu porodi\u010dnu anamnezu, zatim \u017eene koje planiraju trudno\u0107u, tu se hormonski status provjerava ranije. U prevenciji poreme\u0107aja \u0161titaste \u017elijezde, svakako je va\u017ean i pravilan higijensko-dijetetski re\u017eim, dovoljno sna, adekvatna fizi\u010dka aktivnost, te da se kanali\u0161e brzina svakodnevnog \u017eivota i stres, koliko je to mogu\u0107e”, ukazala je dr Kova\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
U odre\u0111enom broju slu\u010dajeva neophodna je hirurgija \u0161titaste \u017elijezde, kazao je u Linku na\u010delnik Centra za endokrinu hirurgiju Klini\u010dkog centra Crne Gore dr sc.med. Aleksandar Filipovi\u0107 koji je i direktor Poliklinike najve\u0107e zdravstvene ustanove u na\u0161oj zemlji. Indikacije za operativno lije\u010denje \u0161titaste \u017elijezde su tri grupe oboljenja.<\/p>\n\n\n\n
“Na prvom mjestu su poreme\u0107aji funkcije, bilo da se radi o hipertireozi, koja vi\u0161e ne mo\u017ee da se lije\u010di ljekovima, bilo da je rije\u010d o hipotireozi, kod koje se tokom vremena detektuju \u010dvorovi. Druga grupa oboljenja su tumori \u0161titaste \u017elijezde. Mogu biti benigni i maligni. Benigni su dominantni, a maligni se javljaju u znatno manjem broju slu\u010dajeva, samo u 5%. Naj\u010de\u0161\u0107i maligni tumor koji se javlja je klasi\u010dna forma papilarnog karcinoma. Tu se bilje\u017ei desetogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje kod skoro 100 % pacijenata u prve tri faze bolesti. Tek u \u010detvrtom stadijumu, kad se pojavljuju udaljene metastaze, zna\u010dajno je manje pre\u017eivljavanje, kao \u0161to je i kod ostalih malignih tumora. Operacije \u0161titaste \u017elijezde rade se i preventivno kod pacijenata sa familijarnom formom medularnog karcinoma. Ina\u010de, godi\u0161nje operi\u0161emo oko 200 pacijenata, ve\u0107 dugi niz godina, od 1994. kada je formirano Odjeljenje. Imamo dva operativna dana, srijedom operi\u0161emo tri pacijenta i petkom popodne jo\u0161 dva. Naravno, ukoliko ima hitnih bolesnika, \u0161to je veoma rijetko u tiroidnoj hirurgiji, ali ih ima, oni se svakako rade popodne ili uve\u010de, kao hitna hirurgija”, objasnio je dr Filipovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Naveo je da imaju 25 novootkrivenih karcinoma godi\u0161nje i da se u tim situacijama radi radikalnija hirurgija.<\/p>\n\n\n\n
,,Odstranjuje se cijela \u0161titasta \u017elijezda sa pripadaju\u0107im limfnim \u010dvorovima i tra\u017ei se histolo\u0161ka potvrda. Potom pacijenti idu na konzilijum, koji postoji ve\u0107 20 godina. Konzilijum dalje upu\u0107uje pacijente na radioaktivni jod. Prati ih i svakih \u0161est mjeseci rade se ultrazvu\u010dni pregledi, tumor markeri i hormoni. Ako do\u0111e do pojave recidiva bolesti, a naj\u010de\u0161\u0107i je u vidu limfogenih metastaza, pacijente ponovno \u0161alju hirurgu. Mi tada radimo drugu vrstu operacije. Ina\u010de, ve\u0107 deset godina u Klini\u010dkom centru se koriste novi aparati za svu hirurgiju, pa tako i za tiroidnu hirurgiju. Ta aparatura je prvenstveno namijenjena za hirurgiju \u017elijezda, kako dojke, tako i \u0161titaste \u017elijezde. Rije\u010d je o visokofrekventnom ultrazvu\u010dnom ablatoru i liga\u0161uru koji radi na bazi bipolarne elektri\u010dne sprovodljivosti. Vrlo su precizniji aparati. Oporavak je mnogo br\u017ei. Poslije tih operacija nema krvarenja i nema kori\u0161\u0107enja klasi\u010dne hirurgije kao \u0161to je to bilo nekada. Manji je rez i svakako je bolji estetski efekat”, zaklju\u010dio je dr Filipovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Godi\u0161nje se u Crnoj Gori zabilje\u017ei 25 novih slu\u010dajeva raka \u0161titaste \u017elijezde. U prva tri stadijuma bolesti desetogodi\u0161nje pre\u017eivljavanje skoro 100 odsto, ka\u017eu ljekari.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":910592,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[95,1816,1817],"naslovna":[],"class_list":["post-910591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-crna-gora","tag-rak","tag-stitna-zlijezda"],"acf":[],"yoast_head":"\n