<\/p>\n\n\n\n
Negativan prirodni prira\u0161taj bilje\u017ei se i u Andrijevici (minus 25), Beranama (minus 34), Bijelom Polju (minus 59), Cetinju (minus 48), Danilovgradu (minus 34), Gusinju (minus 11), Herceg Novom (minus 53), Kola\u0161inu (minus 16), Kotoru (miunus 16), Mojkovcu (minus 22), Nik\u0161i\u0107u (minus 73), Petnjici (minus 17), Plavu (minus 8), Plu\u017einama (minus 21), \u0160avniku (minus 17) i \u017dabljaku (minus 14). Pozitivan prirodni prira\u0161taj imaju Bar (plus 91), Budva (plus 106), Podgorica (plus 542), Ro\u017eaje (plus 101),Tivat (plus 44), Tuzi (plus 29), Ulcinj (plus 12) i Zeta (plus 30).<\/p>\n\n\n\n
Komentari\u0161u\u0107i ove podatke, demograf Miroslav Doderovi\u0107 upozorava da se Pljevlja, kada je u pitanju demografska slika, vra\u0107aju na stanje iz 1921. godine \u2013 na najgori indeks prirodnog prira\u0161taja.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Demografska kriza po\u010dela je 2020. godine sa kovidom i do\u0161le su negativne stope prirodnog prira\u0161taja. Kada se pogleda demografska struktura Crne Gore, mo\u017eemo da vidimo da dvije tre\u0107ine od 25 op\u0161tina, ili njih 17, ima negativan prirodni prir\u0161taj i da su unutra\u0161nje migracije rezultat dru\u0161tveno-ekonomskih procesa. Mo\u017eemo da uo\u010dimo da Podgorica ima porast kada je u pitanju stanovni\u0161tvo i pozitivne stope prirodnog prira\u0161taja. Podgorici se mogu priklju\u010diti Budva, Tivat, Bar… Ostale op\u0161tine su u dubokoj demografskoj krizi, koja je posledica neoliberalne ekonomije i iseljavanja mladih ljudi. Imamo potpuno praznine kada su u pitanju odre\u0111ena godi\u0161ta i jedan fenomen lan\u010danih migracija, da se odr\u0111enim iseljevanjem povla\u010de i drugi iseljeni\u010dki kontingenti \u2013 kazao je Doderovi\u0107 za “Dan”.<\/p>\n\n\n\n
On ukazuje da je na\u0161a demografska ravnote\u017ea poreme\u0107ana i da nemamo demografsku strategiju oporavka.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Prirodni prira\u0161taj ne mo\u017ee se popraviti bez ekonomske stabilnosti. Treba da postoji dru\u0161tveni optimizam i saglasnost da na\u0161 demografski oporavak treba da bude naslonjen na odre\u0111ene ekonomske mjere koje bi trebalo da dobiju regionalni karakter, a koje bi ja\u010dale porodice i oporavak nataliteta. Jedan od klju\u010dnih uslova za oporavak je ekonomska stabilnost, stanovanje i ja\u010danje mre\u017ee socijalnog servisa \u2013 isti\u010de Doderovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica da je 17 crnogorskih op\u0161tina u stadijumu duboke i najdublje demografske starosti to vrlo uvjerljivo potvr\u0111uje, ali i drugi va\u017eni parametri \u2013 poput udjela starog stanovni\u0161tva u ukupnoj populaciji, broja djece i mladih, kao i podatak da je sjever dr\u017eave u periodu od 1991. do 2023. napustilo ukupno 65.940 stanovnika, a u periodu od 2011. godine \u2013 25.258.<\/p>\n\n\n\n
Za demografiju je ranije bio zadu\u017een aktuelni minstar sporta i mladih Dragoslav \u0160\u0107eki\u0107. Vlada je u martu formirala Savjet za demografiju, koji je rasformiran nakon rekonstrukcije u julu. U me\u0111uvremenu je taj savjet, mjesec prije rekonstrukcije, odr\u017eao samo jednu sjednicu \u2013 i to konstitutivnu.<\/p>\n\n\n\n
Vlada Milojka Spaji\u0107a zasad nije dala konkretne rezultate u borbi sa negativnim prirodnim prira\u0161tajem, niti smo vidjeli bilo kakve konkretne mjere. Na\u017ealost, nema ni nagovje\u0161taja da \u0107e se bar zaustaviti ovaj negativni trend i iseljavanje mladih iz manje razvijenih sredina, posebno na sjeveru dr\u017eave, koji polako ostaje bez stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
Podstaknut uvoz radne snage<\/strong><\/p>\n\n\n\n Doderovi\u0107 ka\u017ee da je u nedostatku doam\u0107e radne snage u turizmu, gra\u0111evinarstvu i poljoprivrdi podstaknut uvoz radne snage, koji se nastavlja.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Imamo preko 25.000 dozvola za strance, zatim ulazak stranaca u dr\u017eavu, koji se kre\u0107e i do 120.000. Ovo ukazuje da \u0107e stranci u pojedinim oblastima i op\u0161tinama \u010desto biti u zabrinjavaju\u0107em broju. Nijesmo se opredijelili za planirane migracije, demografski oporavak i integrisanja radne snage. Sve to pokazuje da mi nemamo institucije koje bi se bavile ovim problemima \u2013 zaklju\u010duje Doderovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U 17 crnogorskih op\u0161tina zabilje\u017een je negativan prirodni prira\u0161taj, odnosno da je broj preminulih gra\u0111ana ve\u0107i od broja novoro\u0111en\u010dadi. Najgore demografsko stanje je u Pljevljima, gdje je negativni prirodni prira\u0161taj \u010dak minus 158, \u0161to zna\u010di da je tolika razlika izme\u0111u broja umrlih gra\u0111ana i ro\u0111enih beba, pokazuju podaci Monstata od januara zaklju\u010dno sa septembrom.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":909068,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[326,167],"naslovna":[],"class_list":["post-909067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-miroslav-doderovic","tag-pljevlja"],"acf":[],"yoast_head":"\n