Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107 ocjenjuje da su podaci Uprave policije zna\u010dajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slu\u010dajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih pona\u0161anja koja ostaju neprijavljena.<\/p>\n\n\n\n
\u201cStatistika Uprave policije je va\u017ena jer pokazuje da sistem bilje\u017ei i reaguje na prijavljene slu\u010dajeve vr\u0161nja\u010dkog nasilja. Me\u0111utim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slu\u010dajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani\u201c, kazala je Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako navodi, iskustva iz prakse i istra\u017eivanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno ve\u0107i, naro\u010dito kada je rije\u010d o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato \u0161to ga \u010desto ne prepoznaju kao nasilje.<\/p>\n\n\n\n
Posebno, ka\u017ee Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107 zabrinjavaju istra\u017eivanja prema kojima gotovo polovina mladih, nih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rje\u0161avati nasiljem, dok se nenasilni stavovi do\u017eivljavaju kao slabost.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo nam govori da problem nije samo u broju slu\u010dajeva, ve\u0107 i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u odre\u0111enoj mjeri normalizuju nasilje\u201d, kazala je Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dan stav ima i Kristina Mihailovi\u0107 iz udru\u017eenja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku izme\u0111u nasilnog pona\u0161anja i vr\u0161nja\u010dkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugro\u017eavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako isti\u010de, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.<\/p>\n\n\n\n
Mihailovi\u0107 smatra da se dru\u0161tvo ve\u0107 dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati \u010dinjenicu da je nasilje me\u0111u djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako me\u0111u djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.<\/p>\n\n\n\n
Svakodnevni slu\u010dajevi nasilja me\u0111u djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Naj\u010de\u0161\u0107i oblici vr\u0161nja\u010dkog nasilja, ka\u017ee Mihailovi\u0107 su socijalno, psihi\u010dko i nasilje na internetu, dok je fizi\u010dko nasilje rje\u0111e, iako se o njemu najvi\u0161e govori kada do\u0111e do te\u017eih posljedica.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, posebno zabrinjava to \u0161to se uzrocima nasilja gotovo uop\u0161te ne bavimo, ve\u0107 isklju\u010divo njegovim posljedicama.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVolimo da kada se ne\u0161to desi, onda komentari\u0161emo \u0161ta je trebalo, nije trebalo, \u0161ta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono \u0161to jeste uzrok vr\u0161nja\u010dkog nasilja i dalje nije u predmetu pa\u017enje, \u0161to bi rekli, onih koji donose odluke. Za\u0161to? Zato \u0161to vjerovatno ne \u017eelimo da preuzmemo na\u0161u odgovornost kao odraslih\u201d, kazala je Mihailovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Odgovornost se naj\u010de\u0161\u0107e prebacuje isklju\u010divo na porodicu. Iako postoje problemi u porodi\u010dnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailovi\u0107 smatra da dr\u017eava gotovo da nema razvijene servise podr\u0161ke porodicama.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVi imate apsolutno nedostatak servisa podr\u0161ke porodicama, rada sa porodicama, to manje vi\u0161e nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogu\u0107nost to da finansijski pla\u0107a, kad neko mo\u017ee da obezbijedi taj vid podr\u0161ke, ali kada pri\u010damo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama\u201d, ukazuje Mihailovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Bez sistemske pomo\u0107i i rada sa porodicama, te\u0161ko je o\u010dekivati promjene.<\/p>\n\n\n\n
Dodatni problem je nesklad izme\u0111u onoga \u0161to djeci govorimo i onoga \u0161to vide u pona\u0161anju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne li\u010dnosti, \u0161to dodatno uti\u010de na njihovo pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n
Kao hitne korake, Mihailovi\u0107 isti\u010de potrebu da se po\u010dne sa dosljednom primjenom ve\u0107 postoje\u0107ih zakona i mjera, uspostave sistemi podr\u0161ke porodicama i jasno defini\u0161u mehanizmi odgovornosti za sve aktere \u2013 roditelje, \u0161kole i institucije.<\/p>\n\n\n\n
Djeca koja vr\u0161e nasilje nijesu djeca \u201ebez emocija\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107 navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su \u017ertve nasilja i sa djecom koja ga vr\u0161e, te da se u gotovo svakom slu\u010daju radi o slo\u017eenim situacijama koje uklju\u010duju porodi\u010dne odnose, \u0161kolsko okru\u017eenje, vr\u0161nja\u010dke pritiske i dru\u0161tvene poruke.<\/p>\n\n\n\n \u201c\u017drtve \u010desto nose iskustvo straha, srama, izolacije i osje\u0107aja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja \u010dine nasilje vrlo \u010desto dolaze iz nestabilnih porodi\u010dnih i socijalnih okru\u017eenja, bez adekvatne emocionalne podr\u0161ke, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vje\u0161tina. \u010cesto se de\u0161ava da su djeca koja vr\u0161e nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izlo\u017eena nasilju, bilo u porodici ili u vr\u0161nja\u010dkom okru\u017eenju. Zato je u svakom slu\u010daju klju\u010dna stru\u010dna, individualna procjena situacije i dobro osmi\u0161ljena podr\u0161ka, jer i \u017ertve i po\u010dinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomo\u0107 Sistema\u201d, istakla je Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o svom iskustvu ona isti\u010de da djeca koja vr\u0161e nasilje nijesu djeca \u201ebez emocija\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201cKod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali \u010desto nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju te\u017einu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu\u201d, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n Ta djeca, vrlo \u010desto dolaze iz rizi\u010dnih porodi\u010dnih i socijalnih okru\u017eenja, gdje su i sama izlo\u017eena rigidnim, nasilnim ili zanemaruju\u0107im obrascima odnosa.<\/p>\n\n\n\n Ona isti\u010de da su uzroci vr\u0161nja\u010dkog nasilja su vi\u0161eslojni. Napominje da postoje porodi\u010dni faktori, nedovoljno osna\u017een \u0161kolski sistem, sna\u017ean pritisak vr\u0161nja\u010dkih grupa, ali i \u0161iri dru\u0161tveni kontekst u kojem se nasilje \u010desto vidi kao sredstvo mo\u0107i, statusa ili \u201erje\u0161avanja problema\u201c.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, posebno zabrinjava istra\u017eiva\u010dki podatak da skoro 60% mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima odre\u0111enu vrijednost, odnosno da donosi korist i dru\u0161tveni status.<\/p>\n\n\n\n Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107 podsje\u0107a da je va\u017eno ista\u0107i da nije svaki sukob vr\u0161nja\u010dko nasilje, te da bi ne\u0161to bilo vr\u0161nja\u010dko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnote\u017ea mo\u0107i (stariji prema mla\u0111em, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmo\u0107i), kao i svjesna namjera nano\u0161enja povrede ili \u0161tete.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, nasilje nekad predstavlja na\u010din da obezbijede mo\u0107, kontrolu ili status, a nekad je samo model pona\u0161anja koji su nau\u010dili,jer djeca u\u010de po modelu,ono \u0161to vide naj\u010de\u0161\u0107e i reprodukuju.<\/p>\n\n\n\n Zato, kako isti\u010de, pristup po\u010diniocima ne mo\u017ee biti isklju\u010divo represivan.<\/p>\n\n\n\n \u201cPotrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uklju\u010divanjem stru\u010dnih slu\u017ebi onda kada je to potrebno, jer samo tako mo\u017eemo sprije\u010diti ponavljanje nasilja i dugoro\u010dno promijeniti obrazac pona\u0161anja\u201d, ukazuje Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107 mi\u0161ljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, \u0161kole, Sistema socijalne I dje\u010dje za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n Danas se naj\u010de\u0161\u0107e reaguje tek kada do\u0111e do fizi\u010dkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno te\u0161ke posljedice.<\/p>\n\n\n\n Ona podsje\u0107a da u situacijama vr\u0161nja\u010dkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vr\u0161i nasilje, dijete koje je \u017ertva i djeca posmatra\u010di.<\/p>\n\n\n\n Posmatra\u010di nijesu neutralni jer oni u\u010de da se na nasilje \u0107uti i da je prihvatljivo.<\/p>\n\n\n\n \u201cAko sa njima ne radimo, oni postaju rizi\u010dna grupa, sjutra mogu postati i \u017ertve ili po\u010dinioci. Jo\u0161 opasnije je ako ih nau\u010dimo da nasilje posmatraju kao ne\u0161to \u201enormalno\u201c, jer dijete koje danas \u0107uti na vr\u0161nja\u010dko nasilje, sjutra ne\u0107e reagovati ni na nasilje u porodici, ve\u0107 \u0107e ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je klju\u010dno da sistemi sara\u0111uju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedni\u010dku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju\u201d, ka\u017ee Ra\u010d\u0161anin-Radi\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kao najve\u0107i izazov danas isti\u010de nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog zna\u010daja prevencija.<\/p>\n\n\n\n \u201cPotrebno je da \u0161kole dugoro\u010dno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vje\u0161tina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rje\u0161avanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno ja\u010danje kapaciteta za prepoznavanje i sprje\u010davanje nasilja\u201d, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, klju\u010dno je da servisi pomo\u0107i i podr\u0161ke budu dostupni, profesionalno osna\u017eeni i finansijski odr\u017eivi, kao i da \u0161kole, stru\u010dne slu\u017ebe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.<\/p>\n\n\n\n \u201cParalelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao ne\u0161to dru\u0161tveno prihvatljivo i korisno. Ako \u017eelimo stvarno smanjenje vr\u0161nja\u010dkog nasilja, moramo graditi dru\u0161tvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije po\u017eeljno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema\u201d, poru\u010duje Ra\u0161\u010danin-Radi\u010devi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnji\u010dena su za 48 krivi\u010dnih djela, na \u0161tetu 59 maloljetnih \u017ertava, dok su 102 maloljetnika po\u010dinila 83 prekr\u0161aja protiv 85 maloljetnika, saop\u0161tila je Uprava policije na upit Portala RTCG. Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvani\u010dna statistika ne prikazuje stvarni obim vr\u0161nja\u010dkog nasilja me\u0111u djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomo\u0107i i rada sa porodicama, te\u0161ko da mo\u017eemo da o\u010dekujemo promjene. Ako \u017eelimo da vr\u0161nja\u010dko nasilje zaista bude rje\u0111e, neophodno je graditi dru\u0161tvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili po\u017eeljno, \u0161to je odgovornost cijelog sistema.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":614381,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[657,3739],"naslovna":[],"class_list":["post-907166","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-nasilje","tag-vrsnjacko-nasilje-2"],"acf":[],"yoast_head":"\n