<\/p>\n\n\n\n
“Statistika Our World in Data ka\u017ee da su u 2019. godini, u Crnoj Gori, kardiovaskularna oboljenja uzrokovala \u010dak 58,05% svih smrtnih slu\u010dajeva. Pored velike potro\u0161nje terapije za te i druge nezarazne hroni\u010dne bolesti, poseban problem je neracionalna upotreba antibiotika. Posljednji podaci Instituta pokazuju da se na\u0161a zemlja, u pore\u0111enju sa zemljama Evropske unije, nalazi na samom vrhu. \u010cinjenica je da prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika dovodi do razvoja rezistencije bakterija na njih, do jednog od najve\u0107ih globalnih zdravstvenih izazova dana\u0161njice. Na ovu opasnost stru\u010dnjaci godinama upozoravaju. Otpornost bakterija na te medikamente ugro\u017eava mogu\u0107nost kontrole infektivnih bolesti i nosi rizik povratka u takozvanu eru prije antibiotika, za koju se procjenjuje da bi mogla nastupiti oko 2050. godine. U takvom scenariju, \u010dak i naizgled ‘obi\u010dne’ bakterijske infekcije, poput upale plu\u0107a, mogle bi imati fatalan ishod. Osim toga, antibiotska rezistencija ozbiljno ugro\u017eava dostignu\u0107a moderne medicine \u2013 uspje\u0161nost transplantacija organa, lije\u010denje malignih bolesti hemoterapijom, kao i bezbjedno izvo\u0111enje brojnih hirur\u0161kih zahvata”, podsjetila je \u010cizmovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, samoinicijativna upotreba tih ljekova mo\u017ee naru\u0161iti imunitet, naro\u010dito kod djece, \u010dime se pove\u0107ava sklonost ka alergijama, gojaznosti i autoimunim bolestima, poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa i zapaljenskih bolesti crijeva.<\/p>\n\n\n\n
“Zato je poruka jasna \u2013 antibiotike moramo sa\u010duvati, ne samo za sada\u0161nje, ve\u0107 i za budu\u0107e generacije. Ovaj izazov je dodatno nagla\u0161en \u010dinjenicom da se ve\u0107 vi\u0161e od dvije decenije ne razvijaju novi antibiotici, dok je za razvoj i stavljanje jednog novog lijeka na tr\u017ei\u0161te potrebno i do deset godina, zbog slo\u017eenih pretklini\u010dkih i klini\u010dkih ispitivanja. Treba imati na umu da antibiotici ne djeluju na viruse i ne mogu izlije\u010diti virusne infekcije, \u0161to je i dalje \u010desta zabluda me\u0111u onima koji ih koriste na svoju ruku. Infekcije koje se naj\u010de\u0161\u0107e javljaju kod djece tokom jeseni i prolje\u0107a, ali i zimi, u oko 95% slu\u010dajeva virusnog su porijekla i ne zahtijevaju taj vid terapije, osim u rijetkim slu\u010dajevima kada do\u0111e do bakterijske superinfekcije. Preporuka je da se antibiotici koriste isklju\u010divo kada ih ljekar propi\u0161e. Ukoliko su neophodni, izuzetno je va\u017eno pridr\u017eavati se propisanih doza, uzimati ih u ta\u010dno odre\u0111enim vremenskim intervalima i zavr\u0161iti terapiju do kraja, \u010dak i kada do\u0111e do pobolj\u0161anja zdravstvenog stanja. Da bi antibiotici i drugi medikamenti bili djelotvorni, potrebno je da se pravilno koriste”, ukazala je farmaceutkinja \u010cizmovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakla je da svaki lijek mo\u017ee imati ne\u017eeljena dejstva, ali, ona se ne javljaju kod svih pacijenata.<\/p>\n\n\n\n
“Naj\u010de\u0161\u0107a su mu\u010dnina, glavobolja, osip i umor, dok u rijetkim slu\u010dajevima mogu nastati i ozbiljne, po \u017eivot opasne alergijske reakcije. Procjenjuje se da se oko 50% ne\u017eeljenih dejstava ljekova mogu\u0107e sprije\u010diti pravilnom i racionalnom primjenom terapije. Poseban oprez je potreban kod istovremene upotrebe ve\u0107eg broja ljekova, \u0161to je naj\u010de\u0161\u0107e slu\u010daj kod starijih osoba, jer se time pove\u0107ava rizik od me\u0111usobnih interakcija. Zbog toga je va\u017eno da ljekari i farmaceuti provjere bezbjednost kombinovane terapije i na vrijeme upozore pacijente. Na tr\u017ei\u0161tu je i veliki broj dodataka ishrani, koji se intenzivno reklamiraju putem medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea. I dosta se koriste. Iako nijesu ljekovi, suplementi tako\u0111e mogu imati zna\u010dajne interakcije sa terapijom. Na primjer, preparati bijelog luka mogu uticati na terapiju za dijabetes i krvni pritisak, dok suplementi ginka, u kombinaciji sa antikoagulansima, pove\u0107avaju rizik od krvarenja. Va\u017eno je ista\u0107i da je neophodno slijediti i uputstva kako piti ljekove, da li prije jela, tokom ili poslije jela. Od zna\u010daja je i podatak da odre\u0111ena hrana mo\u017ee uticati na dejstvo ljekova. Tako recimo, ljekovi za sni\u017eenje krvnog pritiska iz grupe blokatora kalcijumskih kanala (amlodipin, nifedipin, verapamil, diltiazem i drugi) ne smiju se uzimati uz grejpfrut, jer mo\u017ee do\u0107i do prekomjernog pada krvnog pritiska. Ili, odre\u0111ene grupe antibiotika, poput tetraciklina i fluorohinolona, ne smiju se uzimati sa mlije\u010dnim proizvodima. Bitne su i druge preporuke. Jedna od klju\u010d\u0323nih je da se alkohol ne smije konzumirati kad se koriste ljekovi, zatim da se ljekovi piju sa vodom, a ne sa sokovima, mlijekom itd. Naravno da mora postojati vremenski razmak izme\u0111u uzimanja kafe i medikamenata. Treba voditi ra\u010duna i kada se uzima neki lijek. Tako na primjer, ljekovi za lije\u010denje osteoporoze \u2013 bifosfonati, piju se ujutro, nata\u0161te, uz \u010da\u0161u vode, najmanje 30 minuta prije obroka, uz obavezno zadr\u017eavanje uspravnog polo\u017eaja. Ili ljekovi za \u0161titastu \u017elijezdu, tako\u0111e se konzumiraju ujutro. Zna\u010di, da bi lijek bio efikasan i bezbjedan, pacijenti se moraju pridr\u017eavati uputstva, koje je sastavni dio pakovanja lijeka. Posebno bih naglasila da se ljekovi koji se koriste za ubla\u017eavanje simptoma gripa i prehlade, \u0161to je \u010desto u ovom periodu, a obi\u010dno su to ljekovi za obaranje temperature, ne smiju koristiti du\u017ee od tri dana. Sve te savjete pacijenti mogu dobiti od ljekara ili farmaceuta. Dakle, pravilna primjena terapije, informisanost pacijenata i odgovorno pona\u0161anje kada je u pitanju konzumiranje ljekova, klju\u010dni su koraci ka o\u010duvanju zdravlja pojedinca i zajednice”, zaklju\u010dila je \u010cizmovi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema podacima Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, u na\u0161oj zemlji najvi\u0161e se koriste ljekovi za kardiovaskularna oboljenja, koja su vode\u0107i uzrok smrti i globalno i kod nas, kazala je u Radio-ordinaciji rukovoditeljka Centra za promet i bezbjednu primjenu ljekova Lidija \u010cizmovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":906703,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[6235,6236,6237,6238],"naslovna":[],"class_list":["post-906701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-50-odsto","tag-lidija-cizmovic","tag-nezeljena-dejstva-ljekova","tag-pravilna-primjena"],"acf":[],"yoast_head":"\n