Kraj 2025. obilje\u017eile su nove trzavice u VCG i vrhovnoj komandi, koje su rezultirale suspenzijom komandanta Mornarice VCG Darka Vukovi\u0107a. Prvi \u010dovjek VCG Miodrag Vuksanovi\u0107 tvrdi da je odluka o suspenziji zakonita i da nije motivisana politikom, ve\u0107 kr\u0161enjem principa subordinacije. Njoj je prethodilo pismo Vukovi\u0107a \u0161efu dr\u017eave Jakovu Milatovi\u0107u, u kom tvrdi da ga mobingujete, odnosno da se ne po\u0161tuje njegov \u010din prilikom ulaska u zgradu Ministarstva i prilikom rasporeda sjedjenja na sastancima. Kako odgovarate na te optu\u017ebe?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Suspenzija komodora Vukovi\u0107a rezultat je ozbiljnih kr\u0161enja na\u010dela subordinacije, jednostarje\u0161instva i jedinstva u komandovanju. Neposredan povod za done\u0161enje odluke bilo je neizvr\u0161avanje direktnih nare\u0111enja na\u010delnika General\u0161taba, uklju\u010duju\u0107i nedolazak na zakazani slu\u017ebeni razgovor. Nepo\u0161tovanje naredbi pretpostavljenih i poku\u0161aj formiranja paralelnih struktura unutar Vojske, zahtijevali su jasan odgovor sistema. Odluka je done\u0161ena u skladu sa zakonom i u koordinaciji s na\u010delnikom General\u0161taba, kao neophodna mjera za o\u010duvanje discipline i autoriteta Vojske.<\/p>\n\n\n\n Odluka je done\u0161ena na predlog na\u010delnika General\u0161taba, sprovedena u skladu sa zakonom kao neophodna mjera za o\u010duvanje gorepomenutih na\u010dela na kojima po\u010diva organizacija i disciplina unutar VCG.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de pisma, sam komodor Vukovi\u0107 je iznio na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost da nije napisao nikakvo pismo bilo kome, a meni kao ministru se nije obratio ni preko na\u010delnika General\u0161taba kako prili\u010di, a ni direktno meni, kad je za to imao priliku s bilo kakvim problemom od po\u010detka njegovog mandata na \u010delu Mornarice.<\/p>\n\n\n\n Vukovi\u0107 se \u017ealio u pismu predsjedniku da u zgradu Ministarstva ne mo\u017ee da u\u0111e na glavni ulaz, kuda ulaze i neki oficiri s ni\u017eim \u010dinom od njegovog, ve\u0107 na slu\u017ebeni ulaz s druge strane, gdje sve posjetioce \u201cpretresa\u201d vojna policija. Izvori \u201cVijesti\u201d tvrde da je Vuksanovi\u0107 tra\u017eio da preispitate svoju odluku o re\u017eimu ulaska u zgradu, ali da ste to odbili. Da li je to ta\u010dno i ako jeste – za\u0161to ste to odbili? Ne smatrate li da je poni\u017eavaju\u0107e za prvog \u010dovjeka Mornarice da u zgradu Ministarstva ulazi na sporedni ulaz?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sistem ulaska u zgradu Ministarstva i redosljed sjedenja na kolegijumima odre\u0111uje se isklju\u010divo prema funkciji, a ne li\u010dnom \u010dinu. Komodor Vukovi\u0107, kao komandant vidovske jedinice ranga bataljona, postavljen je u lancu komandovanja prema svojoj funkciji, a ne rangu i li\u010dnom \u010dinu. Sli\u010dno se postupa i s drugim visokim oficirima, uklju\u010duju\u0107i oficira u \u010dinu general-majora, koji je trenutno najvi\u0161i \u010din, ili biv\u0161e na\u010delnike General\u0161taba, koji tako\u0111e koriste slu\u017ebeni ulaz. Dakle, radnje komodora Vukovi\u0107a nisu bile pitanje li\u010dnog statusa, ve\u0107 poku\u0161aj nametanja sebe iznad sistema – tendenciju koju Vojska Crne Gore, kao niti bilo koja druga vojska, ne mo\u017ee i ne\u0107e tolerisati.<\/p>\n\n\n\n Elaborat mjere ozbezbje\u0111enja, na\u010dina ulaska i pristupanja zgradi Ministarstva odbrane prvi put je donesen prije deceniju, a ja ga nisam mijenjao, niti na njemu intervenisao do sad. Pogotovo to ne\u0107u na pojedina\u010dne inicijative ili po pojedina\u010dnim preferencijama.<\/p>\n\n\n\n Kako odgovarate na optu\u017ebe dijela javnosti da se posljednjim de\u0161avanjima u VCG i na sjednici vrhovne komande uru\u0161ava integritet Vojske?<\/strong><\/p>\n\n\n\n VCG je institucija s jasno definisanom hijerarhijom i pravilima. Dosljedno po\u0161tovanje subordinacije i discipline temelj je njenog integriteta. Svako kr\u0161enje ovih principa, posebno od lica visokog \u010dina, ugro\u017eava sistem, koji mora biti iznad svih pojedinaca. Upravo zbog toga donesene su sve potrebne mjere kako bi se o\u010duvala stabilnost, profesionalizam, integritet i funkcionalizam VCG u punom obimu.<\/p>\n\n\n\n Postoji li mogu\u0107nost da se najnovija sporenja, kao i ona prethodna vi\u0161emjese\u010dna izme\u0111u Vas i \u0161efa dr\u017eave, rije\u0161e kompromisom? Ljetos ste sukob o tome ko treba da bude na\u010delnik General\u0161taba rije\u0161ili tako \u0161to je prihva\u0107en Va\u0161 predlog da to bude Vuksanovi\u0107, dok je predsjednikov kandidat, Vukovi\u0107, postavljen na \u010delo Mornarice.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao ministar odbrane Crne Gore ostajem otvoren za dijalog, kao i eventualne kompromise, ali uvijek unutar nadle\u017enosti, procedura i hijerarhije. Bezbjednost mora biti iznad pojedinca, pa i onih s najvi\u0161im funkcijama, koji moraju biti nepokolebljivi i spremni da odgovore svim zadacima koji se pred njih postave.<\/p>\n\n\n\n Ako treba da biram izme\u0111u potencijalnog uru\u0161avanja sistema dono\u0161enjem odluka koje zadiru u nadle\u017enosti Vlade i trulih politi\u010dkih kompromisa s jedne strane, i digniteta Vlade kroz o\u010duvanje njenih ustavnih nadle\u017enosti, kao i li\u010dnog i profesionalnog digniteta moje malenkosti kao ministra odbrane Crne Gore s druge strane – uvijek biram ovo drugo.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom juna ste, nakon \u0161to je Miodrag Vuksanovi\u0107 imenovan za na\u010delnika General\u0161taba VCG, saop\u0161tili da se time stvaraju preduslovi \u201cza temeljnu reformu i veting unutar sektora odbrane\u201d. Je li po\u010deo veting u tom sistemu, ako jeste – kad, kako se sprovodi, po kom (pravnom) osnovu i \u0161ta su njegovi rezultati (ko je \u201cvetingovan\u201d), a ukoliko nije – za\u0161to, kad \u0107e se realizovati i kako?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Proces vetinga u sektoru odbrane je u toku i bi\u0107e sprovo\u0111en dosljedno i kontinuirano. Njegov po\u010detak vezujem za svoj dolazak na mjesto ministra, a sve aktivnosti realizuju se u punoj saglasnosti sa Zakonom o vojsci, Zakonom o vojno-obavje\u0161tajnim poslovima, Zakonom o odbrani i drugim relevantnim pravnim aktima.<\/p>\n\n\n\n Veting nije samo proces – to je temelj za profesionalnu, kredibilnu i odgovornu Vojsku Crne Gore, a posredno i za ja\u010danje cjelokupne dr\u017eave. \u0160to se ti\u010de General\u0161taba, proces se sprovodi u potpuno koordinisanoj saradnji s na\u010delnikom, s punom posve\u0107eno\u0161\u0107u obostranog uvo\u0111enja visokih standarda profesionalnosti i integriteta u sve segmente sektora odbrane.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010dem da je u periodu od 1. novembra 2023. do danas u VCG sproveden veliki broj provjera koje su rezultirale prestankom slu\u017ebe za 19 lica, u skladu sa Zakonom o Vojsci Crne Gore. Tako\u0111e, tokom provjera u postupku izdavanja dozvola za pristup tajnim podacima, negativan ishod je utvr\u0111en za tri lica, koja potom nisu postavljena na formacijska mjesta za koja je, posjedovanje takvih dozvola, zakonski obavezno.<\/p>\n\n\n\n Veting, kao proces, formalno ne postoji u crnogorskim propisima. Me\u0111utim, va\u0161a partija – Demokrate, sprovodi ga u resorima kojima upravlja. Za\u0161to ne mislite da bi prvo trebalo sa\u010dekati uvo\u0111enje tog postupka u zakon, pa onda krenuti u njegovo sprovo\u0111enje? Kako, u tom smislu, odgovarate na optu\u017ebe dijela javnosti da Demokrate koriste veting kao oru\u017eje za revan\u0161izam, odnosno politi\u010dke obra\u010dune?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Veting se sprovodi nepristrasno i dosljedno u odnosu na sva lica, bez obzira na politi\u010dku pripadnost, status ili li\u010dne karakteristike. Njegov cilj nije politi\u010dki obra\u010dun, ve\u0107 osiguranje profesionalnog, kredibilnog i odgovornog sistema odbrane, koji je od strate\u0161kog zna\u010daja za na\u0161u dr\u017eavu i dru\u0161tvo u cjelini. Za sprovo\u0111enje vetinga nesumnjivo postoji zakonski osnov koji treba da bude oja\u010dan svakako, ali \u010dinjenica je da postoji! U svjetlu te nepobitne \u010dinjenice, jasno je da su sve pretpostavke i ranije bile tu. Me\u0111utim, ono \u0161to je klju\u010dno je politi\u010dka volja, tj. politi\u010dka hrabrost da isti sprovedete na efikasan na\u010din!<\/p>\n\n\n\n Ljetos ste najavili usvajanje novog zakona o vojsci da bi se, kako ste rekli, onemogu\u0107ili politi\u010dki uticaj na nju, ali i kontakti njenih pripadnika s kriminalnim klanovima. Koliki su bili ti uticaji (politi\u010dki i kriminalni) na vojsku, koliki su danas, kako ta\u010dno planirate da ih onemogu\u0107ite i kad o\u010dekujete usvajanje novog zakona? \u0160ta \u0107e jo\u0161, osim navedenog, biti njegove klju\u010dne novine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na po\u010detku smo smatrali da su dovoljne izmjene i dopune postoje\u0107eg Zakona o vojsci. Me\u0111utim, detaljne analize jasno su pokazale da su potrebne dalekose\u017ene promjene koje nadilaze okvir parcijalnih izmjena. Shodno navedenom, odlu\u010dili smo se na dono\u0161enje potpuno novog zakona – modernog i sveobuhvatnog. Zakon \u0107e trajno ukloniti politi\u010dki uticaj, sprije\u010diti kontakte pripadnika Vojske s kriminalnim strukturama i postaviti standarde profesionalnosti, integriteta i odgovornosti na najvi\u0161em nivou.<\/p>\n\n\n\n Novim zakonskim rje\u0161enjima \u0107e se obezbijediti da se bezbjednosne provjere mogu vr\u0161iti u svakom trenutku i nad svim licima u slu\u017ebi u Vojsci, kao i zaposlenima u Ministarstvu odbrane, a na osnovu saznanja ili indicija. Tako\u0111e, u dijelu koji se odnosi na spre\u010davanje politi\u010dkog uticaja, podsje\u0107amo da i va\u017ee\u0107i zakon propisuje da se slu\u017eba u Vojsci vr\u0161i politi\u010dki neutralno i nepristrasno, da lica u slu\u017ebi u Vojsci ne mogu biti \u010dlanovi politi\u010dke organizacije i da su du\u017ena da se uzdr\u017eavaju od javnog ispoljavanja svojih politi\u010dkih uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, aktivnosti na izmjenama zakona u oblasti odbrane usmjerene su na obezbje\u0111enje bolje popunjenosti jedinica Vojske na na\u010din \u0161to \u0107e se pojednostaviti administrativne procedure za sprovo\u0111enje prijema u slu\u017ebu, postavljenja i unapre\u0111enja profesionalnih vojnih lica, a u cilju pobolj\u0161anja slu\u017ebe u Vojsci stvori\u0107e se i zakonski uslovi za rje\u0161avanje stambenih potreba zaposlenih po povoljnijim uslovima putem posebnih programa.<\/p>\n\n\n\n Vlada je po\u010detkom jula, na Va\u0161 predlog, poni\u0161tila inicijativu za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini, a u igri za mjesto gdje bi mogao da se gradi je, kako ponavljate dvije godine, nekoliko lokacija. Mo\u017eete li, napokon, otkriti gdje se nalaze te lokacije, odnosno na teritoriji kojih op\u0161tina? Ho\u0107e li pitanje izgradnje vojnog poligona uop\u0161te biti rije\u0161eno u mandatu 44. Vlade?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jasno isti\u010dem da Vlada i Ministarstvo odbrane slu\u0161aju i razumiju glas svojih gra\u0111ana. To potvr\u0111uje i odluka da se odustane od Sinjajevine kao lokacije za vojni poligon. Crna Gora je povr\u0161inski mala dr\u017eava, a pronala\u017eenje lokacije u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu koja zadovoljava sve kriterijume za izgradnju i formiranje poligona je slo\u017een i zahtjevan proces. Prethodne gre\u0161ke u komunikaciji, kao u slu\u010daju Sinjajevine, sigurno se ne\u0107e ponoviti. Razmotren je veliki broj lokacija, od kojih su neke odba\u010dene, a me\u0111u razmatranim je bila i lokacija rudokopa Rudnika boksita, od koje smo odustali zbog nemogu\u0107nosti da ispuni neke od kriterijuma. Pitanje vojnog poligona bi\u0107e rije\u0161eno u mandatu 44. Vlade, ali samo kad budemo sigurni da lokacija u potpunosti odgovara svim vojnim, sigurnosnim i ekolo\u0161kim kriterijumima.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom januara 2024. u intervjuu \u201cVijestima\u201d rekli ste da niste za uvo\u0111enje obaveznog vojnog roka, a onda ste u septembru te godine saop\u0161tili da bi bilo dobro kad bi se vratio obavezni vojni rok. Zbog \u010dega ste za tako kratko vrijeme promijenili mi\u0161ljenje? Ho\u0107e li Ministarstvo otvoriti pitanje uvo\u0111enja vojnog roka, posebno imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da su neke susjedne dr\u017eave vratile tu obavezu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne radi se o promjeni mi\u0161ljenja. I dalje smatram da bi ponovno uvo\u0111enje obaveznog vojnog roka bila dobra ideja. Me\u0111utim, trenutno nisam za njegovu implementaciju jer Crna Gora, na nivou dr\u017eave i dru\u0161tva, jo\u0161 nema elementarne pretpostavke za takav korak. Pitanje obaveznog roka prije svega je pitanje za institucije, gra\u0111ane, NVO sektor, i cjelokupno dru\u0161tvo. Bez jasne podr\u0161ke i spremnosti dru\u0161tva, ne postoji nikakav smisao otvaranja ove teme. Ako gra\u0111ani poka\u017eu interes i podr\u0161ku, implementacija bi zahtijevala ozbiljna infrastrukturna ulaganja i projekte vrijedne desetine miliona eura, kako bi se realizovala na pravi na\u010din. \u0160to se ti\u010de susjednih dr\u017eava koje su donijele sli\u010dne odluke, rije\u010d je o dr\u017eavama sa znatno ve\u0107im administrativnim i drugim kapacitetima u odnosu na one sa kojima Crna Gora raspola\u017ee. Bi\u0107e zanimljivo pratiti kako \u0107e te odluke biti implementirane uva\u017eavaju\u0107i specifi\u010dnost resursa i ukupne okolnosti drugih dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n U koliko me\u0111unarodnih misija u\u010destvuje dr\u017eava i koliko je pripadnika VCG anga\u017eovano u njima? Da li je u 2026. planirano pove\u0107anje u\u010de\u0161\u0107a u misijama, ako jeste – \u010dije \u0107e to misije biti i da li neka ima veze s Ukrajinom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Trenutno su pripadnici VCG anga\u017eovani u sedam me\u0111unarodnih misija, \u0161to jasno potvr\u0111uje opredijeljenost na\u0161e dr\u017eave da, kao odgovorna saveznica i partner, doprinosi kolektivnoj bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n U okviru NATO aktivnosti, najve\u0107i broj pripadnika je raspore\u0111en u Isturene kopnene snage u Bugarskoj (44) i Letoniji (10), dok dva pripadnika u\u010destvuju u misiji KFOR-a na Kosovu, a jedan u NATO misiji obuke u Iraku. Pod okriljem Evropske unije (EU), jedan pripadnik anga\u017eovan je u operaciji EU NAVFOR ATALANTA, a kroz misije UN-a jedan pripadnik u\u010destvuje u MINURSO u Zapadnoj Sahari. Ove misije su podr\u017eale sve relevantne institucije, uklju\u010duju\u0107i ve\u0107inu u crnogorskom parlamentu, \u0161to dodatno potvr\u0111uje kredibilitet Crne Gore, \u010dak i u odnosu na neke \u010dlanice EU koje nisu donijele sli\u010dne odluke.<\/p>\n\n\n\n Za 2026. planirano je dodatno anga\u017eovanje pripadnika u tri misije: NATO aktivnost pru\u017eanja bezbjednosne pomo\u0107i i obuke za Ukrajinu (NSATU), Misiju vojne pomo\u0107i EU za Ukrajinu (EUMAM UA) i misiju UN na Kipru (UNFICYP). Sve aktivnosti u vezi s Ukrajinom \u0107e biti realizovane isklju\u010divo na teritoriji Njema\u010dke, u neborbenom kapacitetu i u skladu s me\u0111unarodnim pravom. Crna Gora ne\u0107e u\u010destvovati u vojnim operacijama na teritoriji Ukrajine ili ratom zahva\u0107enim podru\u010djima. Ovo jasno podvla\u010dim zbog kontinuiranih medijskih spekulacija i politi\u010dkih manipulacija.<\/p>\n\n\n\n Koliko je vrijedna vojna, humanitarna i finansijska pomo\u0107 koju Crna Gora pru\u017ea Ukrajini otkad je tu zemlju u februaru 2022. napala Rusija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od po\u010detka rata u februaru 2022. godine, Crna Gora kontinuirano pru\u017ea podr\u0161ku Ukrajini u odbrani njenog suvereniteta i principa me\u0111unarodnog prava. U tom periodu, uputili smo deset paketa vojne pomo\u0107i u ukupnoj vrijednosti od preko 10 miliona eura, prilago\u0111ene stvarnim potrebama Ukrajine i na\u0161im objektivnim mogu\u0107nostima.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, Crna Gora, kao \u010dlanica NATO-a i kandidat za \u010dlanstvo u EU, pru\u017eala je i finansijsku podr\u0161ku kroz me\u0111unarodne mehanizme. Ove godine opredjeljena su zna\u010dajna sredstva u skladu s odlukama Samita u Va\u0161ingtonu 2024, kroz Povjerila\u010dki fond NATO-a za bezbjednosnu podr\u0161ku i obuku Ukrajine (NSATU), kojim rukovodi Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i kroz nedavno uspostavljeni NATO mehanizam Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).<\/p>\n\n\n\n Jednom prilikom ste kazali da Crna Gora podr\u017eava \u010dlanstvo Ukrajine u NATO-u, ukoliko je to \u017eelja Kijeva. Za\u0161to mislite da bi ulazak Ukrajine u NATO savez bio dobra ideja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora podr\u017eava NATO politiku \u201eotvorenih vrata”, posebno jer smo i sami iskusili benefite ovakvog pristupa kad smo postali 29. \u010dlanica Alijanse. Ovaj princip omogu\u0107ava dr\u017eavama aspirantima da postanu dio saveza na osnovu jasno definisanih kriterijuma i standarda koji su u samoj sr\u017ei sistema kolektivne bezbjednosti NATO-a.<\/p>\n\n\n\n Podr\u017eavam sve napore me\u0111unarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, da se okon\u010da rat u Ukrajini na na\u010din prihvatljiv za obje strane, uz tra\u017eenje kompromisa koji je \u010desto nu\u017ean u zavr\u0161etku sukoba.<\/p>\n\n\n\n Svaka suverena dr\u017eava ima pravo da samostalno odlu\u010duje o svojim politi\u010dkim i vojnim savezima. Crna Gora po\u0161tuje to pravo i podr\u017eava principe NATO politike \u201eotvorenih vrata\u201d za sve zemlje koje \u017eele pristup savezu, u skladu s jasno definisanim kriterijumima i procedurama Alijanse.<\/p>\n\n\n\n Podr\u017eavate li ideju o formiranju zajedni\u010dke evropske vojske?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crna Gora je nedvosmisleno posve\u0107ena evropskim integracijama i kontinuirano doprinosi svim mehanizmima EU za ja\u010danje bezbjednosne i odbrambene dimenzije. Ove godine prvi put je organizovan dijalog izme\u0111u EU i Crne Gore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, a Savjet EU je Crnoj Gori dodijelio Mjeru pomo\u0107i iz Evropskog mirovnog instrumenta za nabavku opreme koja dodatno osna\u017euje na\u0161e vojne kapacitete. Razmatramo i mogu\u0107nosti uklju\u010divanja u PESCO projekte, kao i apliciranje za sredstva iz EU mehanizma SAFE. Crna Gora u potpunosti podr\u017eava aktivnosti EU u ja\u010danju evropskog stuba transatlantske bezbjednosti, uz princip da sve aktivnosti budu komplementarne NATO savezu, koji ostaje centar kolektivne odbrane \u010dlanica u Evropi. Bez jake odbrambene i vojne komponente, EU ne mo\u017ee biti konkurentna na globalnom nivou.<\/p>\n\n\n\n Jeste li od kolega iz Vlade, prvenstveno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), obavije\u0161teni za\u0161to nema dogovora s Hrvatskom o rje\u0161avanju barem dijela spornih bilateralnih pitanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n S Ministarstvom vanjskih poslova sprovodimo niz zna\u010dajnih zajedni\u010dkih aktivnosti, i s potpredsjednikom (Ervinom<\/strong>) Ibrahimovi\u0107em<\/strong> imam konstruktivnu komunikaciju po svim pitanjima. Uz li\u010dnu konstataciju, da je pitanje postavljeno s izvjesnom dozom sugestivnosti, zaista smatram da se ula\u017eu svi neophodni napori sa crnogorske strane kako bi se odre\u0111ena pitanja rije\u0161ila, a sve u cilju postizanja dogovora koji je uvijek odraz zrelosti jednog savremenog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Kako gledate na to \u0161to je Hrvatska tijelo koje \u0107e se baviti pitanjem vlasni\u0161tva nad brodom \u201cJadran\u201d nazvala komisijom \u201cza povrat\u201d tog jedrenjaka?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Stav moje malenkosti, kao ministra odbrane Crne Gore, ostaje nepromijenjen – prioriteti su ja\u010danje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, \u0161to je jedan od tri klju\u010dna spoljnopoliti\u010dka cilja na\u0161e dr\u017eave. U duhu dobre volje, sva otvorena pitanja rje\u0161avamo kroz radne timove obje dr\u017eave, usmjerene ka postizanju obostrano prihvatljivih rje\u0161enja. Svako ima pravo da odre\u0111ena radna tijela naziva kako smatra prikladnim, te ne bih dalje komentarisao odluku hrvatskih vlasti. Za Crnu Goru je mnogo va\u017eniji razgovor radne grupe, a ekskluzivno za va\u0161 medij mogu da ka\u017eem da smo kolega Ibrahimovi\u0107 i ja postigli dogovor da komisiju i crnogorsku delegaciju u dijalogu predvodi moja malenkost. Stav Crne Gore po pitanju \u0161kolskog broda \u201cJadran\u201d je kristalno jasan i ne\u0107e se mijenjati – a to je da je brod legalno i legitimno vlasni\u0161tvo Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Smatrate li da MVP treba da s mnogo vi\u0161e digniteta reaguje na neke poruke iz Zagreba, prvenstveno na ocjene tamo\u0161njih najvi\u0161ih zvani\u010dnika u kojima se negira postojanje splitskog logora \u201cLora\u201d? Mislite li da se trenutnim pristupom, kako tvrde neki analiti\u010dari, naru\u0161ava dr\u017eavno dostojanstvo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao \u010dlan Vlade, ne bih javno komentarisao na\u010din na koji bilo koji resor, uklju\u010duju\u0107i Ministarstvo vanjskih poslova, djeluje u okviru svoje nadle\u017enosti. Za konkretna pitanja, prava adresa je kolega Ibrahimovi\u0107. Ono \u0161to mogu sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i jeste da Vlada ima jasno definisan prioritet – ostvarivanje konkretnih rezultata na putu ka \u010dlanstvu Crne Gore u EU, ne kao cilj sam po sebi, ve\u0107 kao garanciju dodatne sigurnosti i prosperiteta za na\u0161e gra\u0111ane.<\/p>\n\n\n\n Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i njegovanje kulture sje\u0107anja, uklju\u010duju\u0107i te\u0161ko naslije\u0111e 90-ih, obaveza je svakog dru\u0161tva prema sopstvenoj budu\u0107nosti. Institucije, bez obzira na aktuelni momenat ili politi\u010dke okolnosti, imaju zadatak da s dignitetom i profesionalno\u0161\u0107u obezbijede pravni i institucionalni epilog, uklju\u010duju\u0107i identifikaciju odgovornih pojedinaca – kako u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj i svugdje drugo.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de slu\u010daja splitske \u201cLore\u201d, nema nikakve sumnje da mora dobiti odgovaraju\u0107i epilog, i Crna Gora \u0107e dosljedno insistirati da se to pitanje razrije\u0161i tamo gdje je za to i mjesto i vrijeme, kroz adekvatne pravne i institucionalne mehanizme.<\/p>\n\n\n\n Je li Vam neko iz Vlade zamjerio zbog toga \u0161to su Ministarstvo i VCG izradili ljetos zna\u010dke s modelom \u201cJadrana\u201d, zbog \u010dega je Hrvatska uputila Crnoj Gori protestnu notu? Za\u0161to ste povukli taj potez ako je bilo jasno da mo\u017ee izazvati dodatno pogor\u0161anje odnosa sa Zagrebom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mogao bih ovdje da odgovorim kontrapitanjem – za\u0161to bi jedan medij uputio takvo pitanje? To je kao da ste nas pitali – za\u0161to se bavite svojim poslom? U pitanju je simboli\u010dna i benigna stvar. Mi u narednom periodu planiramo da ula\u017eemo, unapre\u0111ujemo i promovi\u0161emo \u0161kolski brod \u201cJadran\u201d, kao na\u0161, crnogorski simbol. Svjestan sam da neke odluke mogu izazvati razli\u010dite reakcije, ali uvijek sam spreman da ih donesem bez oklijevanja.<\/p>\n\n\n\n U kakvim ste odnosima s premijerom Milojkom Spaji\u0107em, i da li je zbog slu\u010daja zna\u010dki za \u201cJadran\u201d Va\u0161 ostanak u Vladi bio doveden u pitanje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Premijer Spaji\u0107 i ja odr\u017eavamo dobre i kolegijalne odnose, a podr\u0161ka za moj rad u Vladi ostaje \u010dvrsta i nepokolebljiva. Pitanje moje smjene ili ostavke nikad mi nije ni formalno, ni neformalno postavljeno, niti je tako ne\u0161to razmatrano. Poku\u0161aji odre\u0111enih, nazovi medijskih krugova, povezanih sa, po mom skromnom sudu, organizovanim kriminalom da uti\u010du na politi\u010dke prilike, da destabilizuju Vladu ili ve\u0107inu kroz uticaje na bezbjednosni i pravosudni sistem – nai\u0161li su na kristalno jasan odgovor. A u politi\u010dkom dijelu, moje je da ka\u017eem i ponovim: politi\u010dkom sudbinom Demokratske Crne Gore i pojedinaca koji u njeno ime obna\u0161aju funkcije u Vladi ili drugim institucijama, upravljaju isklju\u010divo organi Demokratske Crne Gore, gra\u0111ani koji su nam ukazali povjerenje i niko drugi.<\/p>\n\n\n\n Uprava za za\u0161titu kulturnih dobara odbila je inicijativu Savjeta bokeljskih nevladinih organizacija da \u201cJadran\u201d bude progla\u0161en za za\u0161ti\u0107eno kulturno dobro, ocijeniv\u0161i da se to mo\u017ee desiti tek nakon \u0161to jedrenjak prestane da se koristi i vrati u prvobitno stanje? Smatrate li da bi jedrenjak trebalo isklju\u010diti iz upotrebe i onda poraditi na tome da postane za\u0161ti\u0107eno kulturno dobro?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160kolski brod \u201cJadran\u201d bez sumnje predstavlja kulturno dobro i mora ostati u aktivnoj upotrebi. Kontinuiranim ulaganjima osiguravamo njegovu punu za\u0161titu i valorizaciju, jer jedino kroz funkcionalnost i stalnu brigu mo\u017ee ostvariti svoj puni zna\u010daj, uz uva\u017eavanje stava Uprave za za\u0161titu kulturnih dobara.<\/p>\n\n\n\n Kakav je Va\u0161 stav o ideji \u0161efa parlamenta Andrije Mandi\u0107a da se srpski jezik normira u Ustavu kao slu\u017ebeni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pitanje statusa srpskog jezika, kojim se i sam slu\u017eim, u Crnoj Gori zahtijeva pa\u017eljiv i odgovoran pristup, oslobo\u0111en pogre\u0161nog tajminga i politi\u010dke zloupotrebe. Imaju\u0107i u vidu da je srpski jezik, jezik zna\u010dajnog dijela gra\u0111ana Crne Gore, o ovoj temi je nu\u017eno govoriti u okviru ustavno-pravnih \u010dinjenica. Posebno je va\u017eno naglasiti da su ustavne odredbe koje se odnose na jezik i identitetska pitanja me\u0111u najrigidnijima u pravnom sistemu, te da svaka eventualna izmjena podrazumijeva najzahtjevniju proceduru i dugotrajan, slo\u017een proces. Stoga je dijalog o ovom pitanju potrebno voditi na temelju stru\u010dnih argumenata, naravno institucionalnog dijaloga i \u0161irokog dru\u0161tvenog konsenzusa.<\/p>\n\n\n\n Koliko se, i kako konkretno, promijenilo stanje u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore (VCG) za dvije godine otkako ste na ministarskoj funkciji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od stupanja na du\u017enost ministra odbrane, pokrenuo sam sveobuhvatan i strate\u0161ki proces reforme Ministarstva odbrane i VCG, s jasnim ciljem su\u0161tinske modernizacije i ja\u010danja kapaciteta. Reforme su zasnovane na ravnomjernom razvoju kopnene, vazduhoplovne i mornari\u010dke komponente, kako bi Vojska bila fleksibilna i sna\u017ena oru\u017eana sila spremna za savremene bezbjednosne izazove. Dvije godine kasnije, sistem odbrane je stabilniji, kapaciteti su unaprije\u0111eni, a Vojska Crne Gore jasno pozicionirana kao pouzdan stub dr\u017eavne bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n U kopnenoj komponenti poseban fokus stavljen je na infrastrukturu. Pokrenuta je izgradnja zgrade Komande Prvog pje\u0161adijskog bataljona u Danilovgradu, vrijedne preko 5,5 miliona eura. Zavr\u0161ena je izgradnja objekta KN-22 u Pljevljima, vrijednog oko 1,2 miliona eura, dok je objekat u Kola\u0161inu, vrijedan pribli\u017eno 1,1 milion eura, u poodmakloj fazi. Istovremeno je realizovana nabavka 86 logisti\u010dkih vozila IVECO, u saradnji s Ministarstvom odbrane Republike Italije, ukupne vrijednosti 20 miliona eura, \u010dija se isporuka planira tokom 2026. godine. Tako\u0111e, u kasarni \u201c13 jul\u201d u Nik\u0161i\u0107u izgra\u0111en je savremeni hangar namjenjen specijalizovanom odr\u017eavanju i servisiranju lako-oklopnih vozila JLTV vozila OSHKOSH.<\/p>\n\n\n\n U Mornarici su realizovana najve\u0107a ulaganja u prethodnom dvogodi\u0161njem periodu. Izgra\u0111ena je nova zgrada Komande Mornarice s mornari\u010dko-operativnim centrom, vrijedna gotovo 12 miliona eura. Nabavka dva patrolna broda, Petar I i Petar II, koji se grade u Francuskoj, planirani su za isporuku i operativnu upotrebu do kraja 2027, \u010dime \u0107e Crna Gora po prvi put obezbijediti punu za\u0161titu svog morskog prostora. Dodatno, kroz donaciju Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u vrijednosti od preko 11 miliona eura, obezbije\u0111eni su \u010damci za brzo reagovanje i osavremenjene radarsko-osmatra\u010dke stanice na primorju.<\/p>\n\n\n\n Modernizacija vazduhoplovne komponente usmjerena je na ja\u010danje za\u0161tite vazdu\u0161nog prostora. Finalizuje se projekat nabavke \u010detiri vi\u0161enamjenska helikoptera, \u010dije se ugovaranje o\u010dekuje do sredine 2026. godine. Zavr\u0161ena je izgradnja hangara na vojnom dijelu aerodroma u Zeti, vrijednog oko 3,5 miliona eura. Revidiran je i Glavni projekat za izgradnju radarskog polo\u017eaja na Bjelasici, lokacija Zekova Glava, \u010dija se realizacija o\u010dekuje tokom 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je zaposlenima u Vojsci. Plate vojnika po ugovoru pove\u0107ane su za 160 eura, podoficira za 150 eura, oficira za oko 125 eura, a civilnih lica za oko 110 eura. Rije\u0161eno je i vi\u0161edecenijsko pitanje stambenog zbrinjavanja zaposlenih u zgradi na Starom aerodromu.<\/p>\n\n\n\n Na me\u0111unarodnom planu, ove godine odr\u017eane su, nakon dugog niza godina, prve bilateralne konsultacije sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama nakon du\u017eeg i zapo\u010det je strate\u0161ki dijalog sa Evropskom unijom, a u okviru NATO-a ostvareni su mjerljivi rezultati.<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno, smatram da je moj najve\u0107i rezultat izgradnja profesionalnog sistema odbrane u kom napredovanje zavisi isklju\u010divo od znanja, sposobnosti i odgovornosti, bez obzira na politi\u010dku ili bilo koju drugu li\u010dnu pripadnost.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nepo\u0161tovanje naredbi pretpostavljenih i poku\u0161aj formiranja paralelnih struktura unutar Vojske Crne Gore (VCG) zahtijevali su jasan odgovor sistema – poru\u010dio je ministar odbrane\u00a0Dragan Krapovi\u0107\u00a0(Demokrate), govore\u0107i o novim trzavicama u VCG i vrhovnoj komandi, koje su rezultirale suspenzijom komandanta Mornarice VCG\u00a0Darka Vukovi\u0107a.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":657437,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[60,5943,5944,5945],"naslovna":[5433],"class_list":["post-905822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-dragan-krapovic","tag-paralelne-strukture","tag-suspenzija","tag-vojska-crne-gore"],"acf":[],"yoast_head":"\n![\"Vukovi\u0107](\"https:\/\/www.vijesti.me\/data\/images\/2026\/01\/07\/21\/5697791_2426023_ff.jpg?ver=1767819039\")
![\"Ibrahimovi\u0107](\"https:\/\/www.vijesti.me\/data\/images\/2025\/12\/02\/19\/5689462_54959269721-4c481bfcca-c_ff.jpg?ver=1767819171\")
“Pitanje srpskog jezika, kojim se i sam slu\u017eim, zahtijeva pa\u017eljiv pristup”<\/h2>\n\n\n\n
Najve\u0107i rezultat \u2013 izgradnja profesionalnog sistema odbrane<\/h2>\n\n\n\n