\u201cIzazovi sa kojima se suo\u010davamo nijesu personalne, ve\u0107 sistemske prirode\u201d, ka\u017ee Ad\u017eovi\u0107, isti\u010du\u0107i da se javni interes mo\u017ee za\u0161tititi samo ja\u010danjem procedura, predvidivo\u0161\u0107u odlu\u010divanja i stvarnom nezavisno\u0161\u0107u institucija.<\/p>\n\n\n\n
Kako danas defini\u0161ete javni interes u Crnoj Gori i ko ga naj\u010de\u0161\u0107e ugro\u017eava \u2013 slabost institucija ili politi\u010dki pritisci na njih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Javni interes defini\u0161em kao dugoro\u010dno i uravnote\u017eeno djelovanje dr\u017eave u korist svih gra\u0111ana, zasnovano na vladavini prava, jednakosti i odr\u017eivom razvoju. On podrazumijeva odgovorno upravljanje javnim resursima, institucionalnu stabilnost i visok stepen povjerenja u sistem. U praksi, njegovo o\u010duvanje zahtijeva stalno uskla\u0111ivanje institucionalnog djelovanja i politi\u010dkog okvira. Politi\u010dki procesi su sastavni dio demokratije, ali je va\u017eno da institucije zadr\u017ee profesionalnu autonomiju u svom radu. Izazovi sa kojima se suo\u010davamo nijesu personalne, ve\u0107 sistemske prirode. Zato rje\u0161enja treba tra\u017eiti kroz unapre\u0111enje procedura, ja\u010danje standarda i predvidivost odlu\u010divanja. Kontinuirano ja\u010danje institucija i njihove nezavisnosti predstavlja najbolju garanciju trajne za\u0161tite javnog interesa.<\/p>\n\n\n\n Koliko su crnogorske institucije danas sposobne da \u0161tite javni interes u velikim infrastrukturnim i razvojnim projektima, naro\u010dito kada se sudare ekonomski, politi\u010dki i investitorski interesi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Crnogorske institucije raspola\u017eu jasnim nadle\u017enostima, te se njihova efikasnost dodatno unapre\u0111uje kroz dobru koordinaciju, me\u0111uinstitucionalnu saradnju i ja\u010danje profesionalnih kapaciteta. U velikim infrastrukturnim i razvojnim projektima prirodno dolazi do preplitanja razli\u010ditih interesa. Upravo u tim situacijama dolazi do izra\u017eaja zna\u010daj sinergije institucija, stru\u010dnih analiza i otvorenog dijaloga sa javno\u0161\u0107u. Kroz transparentne procedure i zajedni\u010dko djelovanje, izazovi se prepoznaju i rje\u0161avaju na vrijeme. Kontinuirano ulaganje u administraciju i regulatorna tijela doprinosi kvalitetu odluka. Na ovaj na\u010din se omogu\u0107ava da se razvojni projekti realizuju u punom interesu gra\u0111ana i dugoro\u010dne stabilnosti dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Da li u Crnoj Gori postoji stvarna politi\u010dka i profesionalna odgovornost za lo\u0161e odluke, ili se odgovornost i dalje razvodnjava kroz institucije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Politi\u010dka i profesionalna odgovornost u Crnoj Gori jasno su prepoznate u zakonodavnom i institucionalnom okviru. U svakodnevnom funkcionisanju sistema, mehanizmi odgovornosti se kontinuirano razvijaju i unapre\u0111uju. Sve ve\u0107i naglasak stavlja se na jasno definisane nadle\u017enosti, mjerljive rezultate i transparentno odlu\u010divanje. Kolektivni oblici rada zahtijevaju dodatno preciziranje individualne uloge, \u0161to predstavlja va\u017ean segment daljih reformi. Kroz ja\u010danje evaluacije u\u010dinka i unutra\u0161njih kontrolnih mehanizama, institucije postaju odgovornije prema javnosti. Redovno preispitivanje donesenih odluka doprinosi institucionalnom u\u010denju i stabilnosti. Takav pristup postepeno ja\u010da povjerenje gra\u0111ana i kredibilitet javne uprave.<\/p>\n\n\n\n Crna Gora je normativno uskladila veliki dio zakonodavstva sa EU, ali primjena izostaje. Gdje vidite najve\u0107i jaz izme\u0111u evropskih pravila i doma\u0107e prakse?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Najve\u0107i izazov na evropskom putu Crne Gore jeste da se uskla\u0111eni zakoni u potpunosti preto\u010de u dosljednu i jednaku primjenu. Evropska unija ne vrednuje samo normativno uskla\u0111ivanje, ve\u0107 i konkretne rezultate. Crna Gora je ostvarila zna\u010dajan napredak u harmonizaciji zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. U narednoj fazi fokus je na ja\u010danju institucionalnih kapaciteta, a posebno je va\u017eno obezbijediti pravnu sigurnost i jednak tretman svih aktera. Unapre\u0111enje profesionalnosti i nezavisnosti institucija dio je tog procesa. Takav pristup potvr\u0111uje poziciju Crne Gore kao sljede\u0107eg kandidata za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n Jesu li javna preduze\u0107a danas servis gra\u0111ana ili instrument politi\u010dkog uticaja? \u0160to je Va\u0161 kriterijum uspje\u0161nog upravljanja u tom sektoru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Javna preduze\u0107a imaju klju\u010dnu ulogu kao servis gra\u0111ana i va\u017eni nosioci javnog interesa. Njihova osnovna misija mora biti pru\u017eanje kvalitetnih, dostupnih i pouzdanih usluga, uz odgovorno upravljanje resursima kojima raspola\u017eu. U prethodnom periodu ulo\u017eeni su napori da se unaprijede standardi korporativnog upravljanja i oja\u010da profesionalni pristup u radu ovih sistema. Uspje\u0161nost javnih preduze\u0107a mjeri se prvenstveno kvalitetom usluga koje pru\u017eaju gra\u0111anima, finansijskom odr\u017eivo\u0161\u0107u, transparentno\u0161\u0107u poslovanja i jasnom odgovorno\u0161\u0107u rukovodstva za postignute rezultate. Poseban zna\u010daj ima ja\u010danje autonomije menad\u017ementa, uz precizno definisane ciljeve i mehanizme kontrole. Dugoro\u010dno, samo profesionalno, odgovorno i depolitizovano upravljanje mo\u017ee obezbijediti da javna preduze\u0107a budu istinski servis gra\u0111ana, a ne instrument bilo kakvog politi\u010dkog ili drugog uticaja.<\/p>\n\n\n\n Kako pomiriti kratkoro\u010dne politi\u010dke cikluse sa potrebom za dugoro\u010dnim razvojnim politikama koje su u interesu dr\u017eave, a ne trenutne vlasti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Kratkoro\u010dni politi\u010dki ciklusi sastavni su dio demokratskog sistema i legitimnog politi\u010dkog procesa. Istovremeno, razvoj dr\u017eave zahtijeva jasno definisane dugoro\u010dne ciljeve koji prevazilaze pojedina\u010dne mandate. Takve politike treba da budu zasnovane na strate\u0161kim dokumentima, stru\u010dnim analizama i realnim potrebama dru\u0161tva. \u0160irok dru\u0161tveni dijalog i politi\u010dki konsenzus daju tim politikama dodatnu stabilnost i legitimitet. Institucije imaju klju\u010dnu ulogu u obezbje\u0111ivanju kontinuiteta i dosljednosti u njihovoj primjeni. Profesionalna, stabilna i kompetentna administracija predstavlja oslonac tog procesa. Kada se razvojne odluke donose promi\u0161ljeno i dugoro\u010dno, dr\u017eava ja\u010da svoju otpornost i kapacitet za odr\u017eivi napredak. Takav pristup stvara sigurnu osnovu za budu\u0107e generacije i ukupni razvoj dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n Gdje povla\u010dite granicu li\u010dne odgovornosti \u2013 postoji li odluka zbog koje biste bili spremni da podnesete ostavku ako se poka\u017ee da nije bila u javnom interesu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n AD\u017dOVI\u0106:<\/strong> Li\u010dnu odgovornost posmatram prvenstveno kroz obavezu da se svaka odluka donosi u interesu gra\u0111ana i dr\u017eave. Javna funkcija nije cilj sama po sebi, ve\u0107 sredstvo za unapre\u0111enje kvaliteta \u017eivota ljudi. Granicu povla\u010dim tamo gdje bi bilo koja odluka odstupila od tog principa. Odgovornost zna\u010di spremnost da se preuzme teret odluka, ali i da se one objasne javnosti na jasan i transparentan na\u010din. U politi\u010dkom djelovanju va\u017eno je imati svijest da povjerenje gra\u0111ana nije trajno dato, ve\u0107 se stalno iznova zaslu\u017euje. U situacijama kada se odre\u0111ene odluke poka\u017eu kao nedovoljno efikasne, va\u017eno je blagovremeno ih preispitati i unaprijediti u skladu sa javnim interesom. Ovim na\u010dinom se ja\u010da povjerenje gra\u0111ana u institucije i doprinosi stabilnosti politi\u010dkog sistema. Su\u0161tina odgovorne politike je trajna posve\u0107enost potrebama gra\u0111ana i dugoro\u010dnom razvoju dr\u017eave.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uzemlji u kojoj se na javni interes \u010desto poziva, ali se rijetko dosljedno \u0161titi, pitanje odgovornosti institucija postaje klju\u010dno mjerilo zrelosti sistema. U intervjuu za\u00a0Pobjedu, ministarka javnih radova\u00a0Majda Ad\u017eovi\u0107\u00a0govori o pritiscima na institucije, razvodnjavanju politi\u010dke odgovornosti i jazu izme\u0111u evropskih pravila i doma\u0107e prakse, uz poruku da je profesionalna autonomija jedina brana samovolji vlasti.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":706696,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[626,3219],"naslovna":[5434],"class_list":["post-905358","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-ekonomija","tag-majda-adzovic"],"acf":[],"yoast_head":"\n