<\/p>\n\n\n\n
To je u saop\u0161tenju naveo predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Laku\u0161i\u0107 i dodao da odluka Ministarstva poljoprivrede iz 2017. godine o uvo\u0111enju moratorijuma na eksploataciju \u0161ljunka iz korita Mora\u010de formalno je predstavljena kao mjera za\u0161tite rijeke i izvori\u0161ta Bolje sestre.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ono \u0161to je uslijedilo pokazalo je da je zabrana eksploatacije otvorila prostor za novu, institucionalno sofisticiraniju formu devastacije, kroz projekat takozvane \u201eregulacije toka rijeke Mora\u010de\u201c. Za ovaj projekat dr\u017eava Crna Gora izdvojila je 24 miliona eura. Umjesto ulaganja u o\u010duvanje prirodne dinamike rijeke, sredstva su iskori\u0161\u0107ena za intenzivne zahvate u njenom koritu, koji su proizveli \u0161tetu ve\u0107eg obima i trajnijih posljedica nego prethodna nelegalna eksploatacija \u0161ljunka – rekao je Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dna i nau\u010dna javnost je, smatra on, u vi\u0161e navrata upozoravala da tzv. regulacija toka naru\u0161ava prirodnu hidrodinamiku Mora\u010de, presijeca podzemne tokove i direktno uti\u010de na smanjenje izda\u0161nosti vodoizvori\u0161ta Bolje sestre.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Ta upozorenja nijesu bila politi\u010dki motivisana, ve\u0107 zasnovana na hidrolo\u0161kim i geolo\u0161kim analizama. Ipak, ona nijesu imala gotovo nikakav odjek u institucijama koje su donosile i sprovodile odluke. Posebno zabrinjava podatak da je Glavni grad Podgorica 2016. godine od eksploatacije \u0161ljunka iz korita Mora\u010de naplatio svega 3,91 euro. Ovaj iznos je simbol potpunog institucionalnog sloma sistema za\u0161tite javnog interesa. Kada se devastacija rijeke, ugro\u017eavanje vodosnabdijevanja i trajna degradacija prostora svedu na nekoliko eura, postaje jasno da problem nije u nedostatku propisa, ve\u0107 u njihovom svjesnom obesmi\u0161ljavanju – rekao je Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Moratorijum na eksploataciju, pra\u0107en nedovoljnom i selektivnom kontrolom, doveo je, dodaje, do paradoksalnog efekta, rasta nelegalnih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
Dok su formalni nadzori postojali na papiru, korito Mora\u010de je nastavljeno da se produbljuje, \u0161ljunak je odno\u0161en bez jasne evidencije, a ekonomska korist privatizovana. Posljedice takvih aktivnosti nijesu ostale u domenu privatnog interesa, one su prenesene na dr\u017eavu, sa dugoro\u010dnim i te\u0161ko popravljivim posljedicama. U ovom kontekstu, pitanje odgovornosti ne mo\u017ee se svesti na politi\u010dku ili moralnu dimenziju. Krivi\u010dni zakonik Crne Gore jasno prepoznaje o\u0161te\u0107enje \u017eivotne sredine kao krivi\u010dno djelo. Ipak, uprkos razmjerama \u0161tete i dugotrajnosti procesa, izostale su ozbiljne istrage i sudski epilozi. To odsustvo reakcije dodatno relativizuje samu ideju pravne dr\u017eave – ocijenio je Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ra\u010dunica je jednostavna i porazna, kazao je on i dodao da je dr\u017eava izdvojila 24 miliona eura za projekat koji nije zaustavio devastaciju, ve\u0107 ju je institucionalno legitimisao.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, kroz nelegalnu eksploataciju \u0161ljunka ostvarena je ogromna privatna dobit, dok je javni interes ostao bez za\u0161tite. Rezultat su naru\u0161eni ekosistemi, ugro\u017eeno vodoizvori\u0161te Bolje sestre i ozbiljna prijetnja vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja. Plja\u010dka korita Mora\u010de danas je vidljiva i golim okom, ali i na satelitskim snimcima. Ono \u0161to je manje vidljivo, ali jednako va\u017eno, jeste odgovornost institucija koje su imale znanje, ovla\u0161\u0107enja i sredstva da takav scenario sprije\u010de, i nijesu to u\u010dinile. Sve dok se ne utvrdi ko je donosio odluke, potpisivao projekte i nadzirao izvo\u0111enje, Mora\u010da \u0107e simbolizovati sistem u kojem dr\u017eava svojim propustima i neodgovorno\u0161\u0107u finansira sopstvenu devastaciju – izjavio je Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Plja\u010dka korita rijeke Mora\u010de ne mo\u017ee se objasniti pojedina\u010dnim propustima, slu\u010dajnim gre\u0161kama ili neefikasno\u0161\u0107u administracije. Rije\u010d je o kontinuitetu odluka koje su, pod pla\u0161tom zakonitosti i javnog interesa, proizvele suprotan efekat, trajnu degradaciju rijeke i ugro\u017eavanje jednog od najzna\u010dajnijih vodoizvori\u0161ta u dr\u017eavi.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":904428,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[27],"tags":[5404,1133,5405],"naslovna":[],"class_list":["post-904424","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-eksploatacija","tag-moraca","tag-sljunak-2"],"acf":[],"yoast_head":"\n