SAD planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene paktove s Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.
Umjesto toga, u početnoj fazi uspostaviće se misija pod vođstvom SAD-a zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, s ciljem da se bilo kakve napetosti riješe prije nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski The Telegraph.
Vazdušna sila kao odgovor na agresiju
Ako diplomatski napori ne uspiju i dođe do nove ruske invazije, Vašington će morati odlučiti o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode kako bi najvjerovatniji odgovor uključivao vazdušne snage.
Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, projektili Tomahavk ili slični sistemi stacionirani na teritoriji NATO-a mogli bi se koristiti za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi pomoći Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara protiv ruske vojne opreme.
Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.
Uloga evropskih saveznika
Američko teško naoružanje nadopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dijela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za “uvjeravanje”.
Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i osiguravanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih čelnika stoji da će snage “pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, u osiguravanju ukrajinskog neba i u podršci sigurnijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine”.
Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle poslužiti i kao “okidač” za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, no još uvijek nije donesena odluka o “pravilima angažmana” u slučaju otvorenog kontakta s ruskim snagama.
Stvaranje “čeličnog ježa”
Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD-a u bezbjednosnim jemstvima, što im je Donald Tramp u najnovijoj ponudi i omogućio. Jemstva obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao “čelični jež” – vojsku koju bi budući osvajači teško mogli svladati.
"Twisted" got a trailer
Bob Weir, guitarist and lead singer of the Grateful Dead
Marvel has released a teaser for the New Avengers, and Thor is back.
Glavni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je Ukrajinu kao “prvu liniju odbrane”. “Još uvijek moramo osigurati da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti”, izjavio je.
Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što je kompromis prema ruskim zahtjevima. Međutim, ne bi bilo ograničenja na sisteme naoružanja koje bi Ukrajina mogla koristiti za odbranu.
Hoće li Putin pristati?
Iako su bezbjednosna jemstva koja nudi SAD pozdravljena u Kijevu i evropskim prestonicama, posao još nije gotov, a daljnji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Majamiju.
S obzirom na to da su ponuđena jemstva slična članku 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Putin pristati na takve predloge. Iako se Ukrajina neće uskoro pridružiti NATO-u, ova jemstva predstavljaju značajnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.
Pitanje koje ostaje za Evropu jeste: “Kako će Tramp reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum temeljen na ovim jemstvima?”
Ukrajinski predsjednik Zelenski je jasan: “Vjerujem da će SAD primijeniti sankcijski pritisak i osigurati nam više oružja ako [Putin] sve odbije. Mislim da bi to bio pošten zahtjev s naše strane Amerikancima.”
“Po mom mišljenju, logika je sljedeća: ako je SAD spreman pružiti bezbjednosna jemstva Ukrajini i primijeniti snažna jemstva ako Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite – po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin ne želi okončati rat?”, dodao je, prenosi Index.
