“Model je izrađen u skladu sa Zakonom o putevima i prati praksu modernog upravljanja saobraćajnom infrastrukturom, a njegova primjena treba da doprinese većoj bezbjednosti, boljoj evidenciji i efikasnijem praćenju održavanju puteva na lokalnom nivou”, naveli su u saopštenju.
Kako objašnjavaju, prema Modelu, lokalne samouprave dobijaju jasnu strukturu za razvrstavanje puteva a putevi se dijele u dvije osnovne kategorije: opštinske puteve, što obuhvata lokalne puteve i ulice u naseljima, i nekategorisane puteve u opštoj upotrebi. “Na ovaj način se uvodi jedinstven sistem koji razlikuje putne pravce prema njihovoj namjeni, značaju i funkciji unutar saobraćajne mreže”, navode iz ZOCG.
Takođe dokument propisuje i precizne kriterijume za utvrđivanje kategorije puta, dok se, kako navode, primarni kriterijumi odnose se na društveni, privredni, kulturni, turistički, kao i istorijski značaj puta, dok sekundarni obuhvataju saobraćajno opterećenje, povezanost sa drugim putnim pravcima i opštinama, kao i povezanost sa većim naseljima i objektima od javnog interesa.
“Ovakav pristup omogućava da kategorizacija ne bude samo formalna odluka, već rezultat analize realne funkcije puta i njegovog značaja za zajednicu”, rekli su iz ZOCG.
Navode da je posebno definisan i postupak prekategorizacije, odnosno uslovi pod kojima nekategorisani put može biti svrstan u kategoriju lokalnih puteva, kao i da je propisano da takav put mora ispunjavati minimalne tehničke standarde – posebno u pogledu širine kolovoza i ukupnog tehničkog stanja.
“Potrebno je obezbijediti i prateću dokumentaciju, uključujući elaborat puta i dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima. Tek nakon ispunjavanja svih kriterijuma, put može biti uvršten u opštinsku putnu mrežu. Cilj ovakvog pristupa je da se izbjegnu nesporazumi oko vlasništva i odgovornosti, kao i da se obezbijedi da u putnu mrežu ulaze samo putni pravci koji ispunjavaju minimalne standarde bezbjednosti”, stoji u saopštenju.
Model uvodi, kako kažu, i precizna pravila za obilježavanje puteva i da svaki put dobija oznaku koja jasno definiše njegovu kategoriju – „L“ za lokalne puteve, „U“ za ulice u naseljima i „N“ za nekategorisane putne pravce. Pored oznake, tabele treba da sadrže i dužinu puta, što će korisnicima omogućiti bolje snalaženje, ali i dati lokalnim samoupravama alat za transparentnije planiranje i upravljanje infrastrukturom.
“Jedna od najznačajnijih segmenata Modela je obaveza sistematskog vođenja evidencije. Svaka opština bi, prema ovom Modelu, trebalo da registruje sve opštinske i nekategorisane puteve, u elektronskoj i papirnoj verziji. Evidencija mora sadržati sve ključne podatke: naziv i tok putnog pravca, vrstu kolovoza, dužinu, datum kategorizacije, kao i sve naknadne izmjene. Ovaj instrument bi trebalo da postane osnov za dugoročno planiranje, održavanje i finansiranje putne infrastrukture, posebno u kontekstu budžetskog planiranja i pripreme projekata”, objašnjavaju iz ZOCG.
Prema njihovim riječima, kada dođe do prekategorizacije nekog puta u lokalni, opština preuzima i punu odgovornost za njegovo održavanje i to obuhvata redovno, tekuće i investiciono održavanje, čime se jasno definiše finansijska obaveza lokalne vlasti. Naglašavaju da ovakva odredba doprinosi transparentnosti i sprečava situacije u kojima se ne zna ko je nadležan za određeni putni pravac.
“Model odluke pripremljen je kao praktičan alat koji opštinama može uštedjeti vrijeme, smanjiti rizik od pravnih nesigurnosti i doprinijeti kvalitetnijem upravljanju infrastrukturom. Lokalnim samoupravama ostavljeno je da dokument prilagode specifičnostima svog područja, ali i da kroz primjenu zajedničkih standarda doprinesu ukupnom unapređenju putne mreže u Crnoj Gori”, kažu u saopštenju.
Zajednica opština poziva sve opštine da koriste Model odluke kao referentni. Kako ističu, usvajanje i dosljedna primjena modela može biti jedan od ključnih koraka ka modernijem, sigurnijem i efikasnijem upravljanju lokalnim putevima u državi.











