“Njegoš je stožerna tačka naše kulture, oko koje se sabira duhovnost i identitet našeg naroda, kao što Italijani imaju Dantea, a Englezi Šekspira. On je temeljni princip i naraskidivi dio našeg duhovnog nasljeđa”, kazala je predstavnica Zavoda za školstvo Irena Ivanović.
,,Njegoš nije samo naš pisac, Njegoš je u isto vrijeme evropski i svjetski pisac i čini mi se da njegovo književno dijelo svakodnevno nas podsjeća da snaga nije u moći i da se čovjek ne rađa da bi vladao, nego prije svega da bi pronašao onu iskru svjetlosti, onu duhovnu sferu, ono što mu je neophodno ka nekim plemenitijim, uzvišenjiim, duhovnim ciljevima i s druge strane da identitet nije granica koja razdvaja, da je identitet granica koja spaja na putu ka čovječnosti”, kazala je Ivanović.

Profesor srpskog jezika i književnosti, Veselin Matović navodi da je Njegoš tačka našeg zajedništva, mjesto na kojem se, bez obzira na ideološke ili kulturne razlike, svi možemo sresti i prepoznati.
“Nažalost, kroz istoriju su postojali pokušaji da se Njegoševa misao ograniči i selektivno tumači, naročito nakon Drugog svjetskog rata. Mi danas imamo ipak u našem društvu, u našem narodu, kako god se mi opredeljivali, bili mi Srbi ili Crnogorci nacionalno, ali umjesto da se sretamo u Njegošu i oko Njegoša, mi se često oko njega razilazimo. I to je jako prisutno u našem školstvu, u našim udžbenicima i u našim školskim programima”, istakao je Matović.
Profesorica crnogorskog jezika i književnosti, Andrijana Deletić Milačić smatra da Njegoš ne razdvaja.
“Upravo suprotno, spaja, posebno kroz rad u učionici gdje njegova djela pomažu učenicima da razumiju i poštuju vlastiti, ali i identitet drugih. Škola ima ključnu ulogu da kroz Njegoševo stvaralaštvo promoviše pozitivne vrijednosti, nacionalnu svijest i sociokulturni kodeks”, kazala je Deletić Milačić.
Misli da bezmalo gotovo svaki prosvjetni radnik na taj način predaje Njegoša i na taj način pokušava, da ukoliko postoji takva vrsta otpora možda izgrađenog kroz ove druge spoljašnje faktore napravi prijemčivim i promijeni mišljenje i razbije predrasude o Njegošu koje postoje prije nego što on krene da se izučava u učionici.
Iako na predmetnim programima rade eminentni stručnjaci s višedecenijskim iskustvom i dalje ostaje zadatak da kroz inovativne metode i savremene pristupe Njegoševa misao ostane inspirativna i relevantna za mlade generacije, kažu sagovornici emisije Puls. Poručuju sa je zadatak svih prosvjetnih radnika da prate učenike i prilagođavaju nastavu digitalnom dobu.











