Kritična infrastruktura podrazumijeva mnogo više od dalekovoda, luka ili telekomunikacija, poručio je predsjednik Atlantskog saveza, Savo Kentera. On je istakao da digitalna zavisnost od globalnih platformi dodatno povećava ranjivost malih država poput Crne Gore, koje su često izložene investicijama koje sa sobom nose i gubitak suvereniteta.
“Danas neprijatelj ne mora da šalje vojsku. Dovoljno je da zavrne ventil gas, ne mislim na Crnu Goru ali globalno. Dovoljno je da isključi mreže, dovoljno je da presječe tok informacije. I mi ostajemo automatski paralizovani. Mi nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Istina, u nekim mjesecima imamo i za izvoz. Ali generalno, nemamo stabilnost. Jedan poremećaj na tržištu i cijela ekonomija postaje talac“, kazao je Kentera.
Kentera je naglasio da se strateški resursi moraju čuvati, štititi i razvijati u interesu građana, a ne prodavati pod pritiscima ili kratkoročnim interesima. On je poručio da Elektroprivreda Crne Gore nije samo kompanija.
„Ona je krvotok naše privrede i našeg društva. Ako EPCG ikad dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili bismo sposobnost da sami odlučujemo o sopstvenoj budućnosti“, naglasio je Kentera.
Na važnost sveobuhvatnog pristupa u oblasti kritične infrastrukture ukazao je i direktor Centra za jačanje otpornosti Atlantskog saveza, profesor Zoran Keković.
„Kritična infrastruktura nije samo ekonomsko i bezbjednosno pitanje, nego i političko, geopolitičko, pravno i sociopsihološko”, kazao je Keković.
Da ranjivosti nijesu samo teorijske, podsjećaju iz Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalizaciju. Crna Gora se, kažu, već suočila sa ozbiljnim sajber napadima.
„Sve ovo zahtijevalo je zakonodavni okvir kako bismo uspostavili snažne nove i osnažili postojeće mehanizme za odgovor na sajber incidente i prijetnje, sa posebnim akcentom na krizne situacije i zaštitu kritične infrastrukture”, kazao je generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju, Dušan Polović.
Crna Gora je 2020. godine donijela zakon o zaštiti kritične infrastrukture, a zatim i uredbu o sektorskim kriterijumima.
„Izrađen je i program stručnog osposobljavanja i usavršavanja operatera kritične infrastrukture. Do sada je edukovano oko 90 osoba koje rade u tom sektoru”, kazao je načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, Ljuban Tmušić.
Stručnjaci poručuju da samo odgovornim odnosom prema kritičnoj infrastrukturi Crna Gora može očuvati suverenitet i sigurnost svojih građana. Sve drugo, kažu, značilo bi ustupanje budućnosti u tuđe ruke.











