U Crnoj Gori romskim jezikom govori 4.658 građana, ali on i dalje nije dio crnogorskog obrazovnog sistema, niti ima status jezika u službenoj upotrebi. Dok drugi jezici manjinskih naroda uživaju taj status, romski se i dalje nalazi na marginama.
“Djeca romske nacionalnosti nemaju mogućnost da uče i njeguju svoj maternji jezik kroz obrazovni sistem, što dovodi do gubitka tradicije, kulturnog nasljeđa i identiteta. Ako želimo društvo jednakih šansi, onda pravo na jezik mora biti osnovno pravo svake zajednice”, kazao je novinar Milan Sekulović.
Ovakav odnos prema romskom jeziku ne samo da ugrožava kulturnu baštinu, već i identitet romske zajednice u Crnoj Gori. Kada djeca ne mogu učiti svoj jezik u školi, dolazi do gubitka veza s prošlim generacijama, a samim tim i sa sopstvenom tradicijom. Najveći izazov u očuvanju romskog jezika leži u njegovoj standardizaciji i nedostatku kvalifikovanog nastavnog kadra. Romski savjet se snažno zalaže da djeca iz romskih zajednica uče jezik kroz formalni obrazovni sistem.
“Jedna od generalno budućih aktivnosti romskog savjeta u periodu 2026-2030 je osposobljavanje kadra iz romske zajednice, naći, zajedničko rješenje kako doći do prave standardizacije, kako su to napravile pojedine zemlje u regionu”, istakao je direktor Romskog savjeta, Mensur Šaljaj.
Iz savjeta smatraju da bi standardizacija trebalo da krene od gurbetskog dijalekta, koji govori većina Roma u Crnoj Gori.
“Negdje oko 90% pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i radićemo na tome da taj jezik i standardizujemo. Svo uvažavanje i poštovanje prema onih 10%, ali zaista smatram da i onih 10% u potpunosti razumije ovaj dijalekt koji govori 90% i smatram da se moram prilagoditi onoj većini koja na neki način ne razumije i govori ovaj jezik u kojim ja trenutno govorim”, naveo je Šaljaj.
Romologija u Crnoj Gori je više od jezika, naglašavaju iz Insituta za strane jezike, kako navode, ona obuhvata identitet, kulturu, istoriju i književnost. Međutim, nedostatak standardizacije sprečava da se romski jezik govori i piše.
“Problem sa standardizacijom romskog jezika nije karakterističan samo za Crnu Goru, nego uopšte. Romski jezik nije dovoljno kodifikovan na nivou cijele Evrope. Mi imamo neke dobre pokušaje standardizacije romskog jezika na nivou Srbije, međutim dijalekt koji se govori u Crnoj Gori nije isti. Gurbetski dijalekt je karakterističan za Hercegovinu i Crnu Goru”, kazao je prof. dr Igor Lakić iz Instituta za strane jezike Podgorica.
Kako navodi Lakić, Ministarstvo prosvjete radi upravo na programima za uvođenje romskog izbornog predmeta u osnovnim školama.
“Mi na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore opredjelili smo se da polako radimo na uvođenju master programa za romologiju koji bi onda omogućio ljudima koji završaju taj program da predaju romski jezik. Dakle, potrebno je na neki način stvoriti preduslove, posebno kad je u pitanju nastavni kadar, da bi romski mogao doći u škole”, naveo je Lakić.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
I iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava ističu da je potrebno motivisati zajednicu i istovremeno pripremiti kadar i udžbenike.
“Ukoliko žele zaista da se uključi romski jezik u obrazovne institucije, onda možemo koristiti učitelje i nastavno osoblje koji izučavaju romski jezik, profesore u univerzitetu za romologiju, kao što je professor iz Hrvatske ili iz Bosne, dovesti te profesore, održati predavanja, napraviti plan rada za učitelje i za nastavnike”, kazao je Sokolj Beganaj, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava
Nevladine organizacije i mladi pokušavaju da održe jezik živim kroz radionice i digitalne platforme, ističe direktor NVO “Koračajte sa nama” Elvis Beriša.
“Većina Roma osjeća veliku potrebu za očuvanjem jezika jer on predstavlja identitet i kulturu zajednice. Roditelji žele da djeca nauče romski, ali se boje da bi fokusiranje samo na njega moglo otežati školovanje i integraciju. Zato traže balans. Civilni sektor za sada najviše radi na promociji jezika – kroz radionice, kulturne aktivnosti i online platforme za učenje romskog jezika, dok čekamo formalne odluke o uvođenju predmeta u škole”, navodi Beriša.
Mladi Romi suočavaju se s još jednim velikim izazovom: jezik sve manje koriste u svakodnevnom životu, što prijeti njegovom izumiranju, smatra socijana radnica Šejla Pepić.
“Zaista me strah da će doći do potpune asimilacije romskog jezika, a kada se izgubi jezik, onda se izgubi i sami narod. Bez jezika nema naroda, a kada je u pitanju konkretno romski jezik, smatram da ga treba uvesti konkretno u školskom programu kako ne bi došlo do samog izumiranja romskog jezika, takođe kako bi se smanjila i određena jezička barijera”, kazala je Pepić.
Put do očuvanja romskog jezika u Crnoj Gori je dug, ali započet. Potrebni su standardizacija, nastavni kadar, udžbenici i politička volja, ali i podrška same zajednice. Jer, kako kažu sagovornici televizije Podgorica, kada nestane jezik, nestaje i dio identiteta.
