“Za razliku od morskog dijela obale, sezona u Crmnici i na Virpazaru počinje već u martu i trajaće, u zavisnosti od vremenskih prilika, do kraja oktobra. To je dug vremenski period, i što se tiče ovoga ljeta, protiče dobro. Zvanične podatke imaju Turistička organizacija i ‘Nacionalni parkovi’, ali u komunikaciji sa njima saznajemo da je broj gostiju zadovoljavajući i nešto veći u odnosu na prošlu godinu, što znači da generalno, možemo biti zadovoljni. Postoje neke oscilacije, kada je riječ o ciklusima, pa mi se čini da su april i maj bili bolji od juna, a sada, u avgustu, mogu reći, bilježimo špic, kazao je za Radio Bar i Bar Info, Tomo Ukšanović, predsjednik MZ Crmnica, koji je naglasio da i ovu, kao i prethodne sezone, prate brojni problemi, koji nisu od juče, već traju godinama, a najveći je nedostatak parking prostora.

“Imamo veoma loše komentare i krtitike gostiju, počev od samog ulaza u Virpazar (rampa ne funkcioniše, što znači da pružni prelaz nije obezbijeđen, kao što je uostalom na cijeloj dužini puta Bar – Podgorica) do parkiranja, što je postalo ‘nemoguća misija’. Sve to utiče da mnogi gosti zobiđu Virpazar, ili oni koji su bili, više se ne vrate, a istovremeno šire negativnu sliku i antireklamu, što naravno, nanosi štetu imidžu i rejtingu destinacije. Jedino dobro jeste to što se vozovi uvijek zaustavljaju ispred rampe, sirenom obavještavaju vozače i pješake o dolasku, ali to stvara dodatne gužve, da ne govorim što nefunkcionisanje rampi, uopšte može da prouzrokuje i već jeste, na našoj pruzi. Više smo inicijativa u tom smislu uputili nadležnima, dobili smo odgovor da slijedi rekonstrukcija željezničke pruge, koja bi donijela rješenje i ovog problema. Evo, da vidimo, nadamo se”, kazao je Ukšanović, koji se osvrnuo i na, iz Nacionalnog parka, najavljenu izgradnju parkinga.

“Kao optimalno rješenje za parking prostor, mi u Mjesnoj zajednici, vidimo lokaciju koja sada služi za privremene objekte, a nalazi se, iz pravca Podgorice sa desne strane, prije ulaza u Virpazar. Međutim, izgleda da se i ovdje prepliću nadležnosti – sa jedne strane, Virpazar je zaštićeno područje pod ingerencijom JP ‘Nacionalni parkovi’, a izgradnja ovakve infrastrukture zahtijeva i određene konsultacije i dozvole od nekoliko ministarstava i lokalne uprave. Virpazar često izgleda kao ‘sto za stoni tenis’, loptica se stalno prebacuje, do kada, ne znam. Mislim da je vrijeme da se sjedne i ozbiljno porazgovara o tome, jer to nije nerješiv problem, naprotiv, veoma lako ga možemo prevazići, ali ne znam sa čije strane ne postoji volja. Treba se fokusirati na što brže rješenje, i ono što je najvažnije, a ne na to ko će upravljati novoizgrađenim parkingom i ubirati prihode. To je drugorazrednog značaja”, smatra Ukšanović, koji je naglasio da je prioritet za Mjesnu zajednicu upravo ovo pitanje – parking prostor i bezbjedan ulazak u Virpazar, ali da postoje i druga problematila koju bi trebalo zajednički rješavati. Na primjer, dešavalo se da po nekoliko dana Crmnica nema struje, što je nedopustivo u ljetnjoj turističkoj sezoni. Ukšanović nije želio da komentariše spor na relaciji “Nacionalni parkovi” i vlasnici brodova koji prevoze turiste (česte i neprijatne kontrole gostiju koje sprovode zaštitari angažovani od strane tog Javnog preduzeća, i sa druge strane, optužbe da iste ulaznice za Nacionalni park, vlasnici taxi brodova više puta daju turistima).

“Ono što znam jeste da je održan sastanak, da su obje strane razgovarale o tim problemima. Ja to ne vidim kao neki sukob, neko priliku da se rješavaju sve nesuglasice, jer ‘Nacionalni parkovi’ ubiraju sredstva iz Virpazara, i za očekivati je da mu se dio tih sredstava vrati, kroz ulaganja, kako bi se poboljšala turistička infrastruktura, i riješili problemi koji, vjerujte, često ne iziskuju velika finansijska sredstva. Mi smo, kao Mjesna zajednica, stavili u funkciju javni toalet, koji možda, ne funkcioniše idealno, jer je veliki problem naći ljude koji će da rade taj posao. Kada je riječ o apoteci, pokušali smo i to da riješimo, ali bez rezultata. Nije profunkcionisala ni turistička ambulanta. Dobili smo informaciju da nedostaje medicinski kadar, manjak je ljekara prisutan i u Baru. Ove godine Virpazar ima policijsku stanicu, sa jednim zaposlenim. To, možda, nije dovoljno, ali s obzirom na to da će biti upošljen veliki broj novih policijskih službenika, očekujemo da će biti bolje. Komunalna policija i inspekcijske službe su redovno ovdje, rade svoj posao, ali koliko efektivno to je pitanje, jer oni ne mogu da riješe problem parkiranja, jer parking prostor ne postoji. Daju maksimum, trude se da riješe neke kritične situacije u postojećim okolnostima”, naglasio je Ukšanović.

Veliki je broj privatnih kuća u crmničkim selima koje su preuređene u turističke ugostiteljske objekte, promovisane su “vinske ceste”, biciklističke staze, ponuda domaće hrane, specijaliteta i nezaobilaznog crmničkog vina je odlična, priroda i jezero nestvarno su lijepi i atraktivni, brojne su znamenitosti, istorijske priče i događaji vezani za taj kraj, ali gosti, koji su u najvećem broju iz Zapadne Evrope, zadržavaju se u Crmnici i Virpazaru, najčešće dan-dva, rijetko tri ili četiri dana.

“Fale sadržaji koji bi gosti zadržali duže. Da bi se obišlo cijelo jezero i doživjela njegova ljepota i ponuda u punom smislu, nisu dovoljna dva- tri sata, potrebno je dva-tri dana. Virpazar je ‘recepcija’ Crmnice i tu bi trebalo sve da funkcioniše besprijekorno. Za sada se sve, nažalost, svelo na jednosatno ili dvosatno krstarenje, a znamo (sami ste rekli) koliko Crmnica može i ima da ponudi. Imamo i nekoliko lijepih plaža, pješačke staze, vinske podrume, ali fali mnogo bolja organizacija i uvezanost, jer se sve svelo na to da pružaoci usluga promovišu samo sebe. Neko ko je zainteresovan za vinske podrume, ne želi da vidi jedan ili dva, nego da obiđe više njih. Nedostaju i razni kulturno- umjetnički i zabavni sadržaji. Imali smo Festival grožđa u septembru, nisam siguran da će se nastaviti i da će postati tradicionalan. Festival vina i ukljeve smo pomjerili za februar ili mart. Fale manifestacije, ne moraju biti spektakularnog karaktera, može biti neki bend koji će svirati na otvorenom. Imali smo prije nekoliko godina događaje koji su bili dobro posjećeni, kao što je trka čunova, književno -poetske večeri, večeri aforizama i humoreske, što je bilo veoma atraktivno. Nažalost, toga više nema”, ukazuje naš sagovornik.

Ukšanović je skrenuo pažnju i na loše puteve kroz crmnička sela što je, takođe, ograničavajući faktor da bi se svi sjajni potencijali i resursi crmničkog kraja valorizovali i stavili u punu funkciju.
“Vaša ekipa je došla danas u Virpazar, obišla nekoliko sela, i sigurno ste primjetili u kakvom su stanju putevi. Ako ih ne možemo iznova asfaltirati, dobro bi bilo da saniramo rupe, zatvorimo kanale pored puta, kako bi vozila mogla da se mimoiđu. To je, takođe, jedna od glavnih zamjerki turista, da ne govorim o autima parkiranim duž ulica, što sve dodatno otežava saobraćaj, ili od Virpazara regionalni put prema Rijeci Crnojevića, na kojem je slična situacija. Mislim da se ovo može riješiti sa manjim finansijskim sredstvima, zašto to bar ne bi otklonili i zadovoljili turiste u tom smislu. Postoje najave da će biti rekonstruisan regionalni put Virpazar – Ostros, što bi mnogo značilo, jer je ta dionica veoma atraktivna, ima veliki broj vidikovaca, prelijepu prirodu, veliki broj mjesta koje bi trebalo posjetiti. Moram naglasiti da je značajan put od Virpazara prema Baru, preko Sutormana, koji sada olakšava saobraćaj, jer veliki broj vozača se opredjeljuje za njega, zbog gužvi i zastoja kod tunela i na saobraćajnici Sutomore – Bar. I u njega bi trebalo uložiti, on je kategorisan kao ‘regionalni put’ ali za sada, funkcioniše. Dovoljno je reći da ćemo njime do Bara stići za 35-40 minuta, a ako se odlučimo za glavnu magistralu i prolazak kroz tunel, trebaće nam sati i sati da stignemo do Bara. Taj alternativni put nam je voma koristan i velika olakšica”, potencirao je predsjednik Mjesne zajednice Crmnica Tomo Ukšanović, koji je ponovio da su potencijali tog kraja ogromni, da je ostao ekološki čista tačka na mapi Crne Gore i poručio da to svi zajedno moramo da čuvamo, počev od mještana privatnih preduzetnika, do lokalne uprave i države.
“Ne smijemo da se vodimo samo za zaradom na godišnjem nivou, već strateški i dugoročno da planiramo i ponašamo se u skladu sa tim, jer tek na taj način možemo da sačuvamo ovaj dragulj, valorizujemo ga, razvijamo, doprinosimo kompletnopj turističkoj privredi i ostavimo budućim generacijama kao značajan potencijal i nasljeđe”, zaključio je Ukšanović.











