Kako su kazali, ovogodišnje obilježavanje nosi poruku: “Rukom pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost”, koja poziva na globalnu saradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i prehrambeno sigurne budućnosti.
“Svjetski dan hrane ove godine naglašava važnost saradnje između vlada, organizacija, sektora i zajednica u cilju izgradnje održivih i otpornih prehrambenih sistema”, istakli su.
Kako su pojasnili, ova godina predstavlja važnu prekretnicu i podsjeća na kolektivnu snagu zajedničkog djelovanja u suočavanju sa globalnim izazovima koji ugrožavaju prehrambenu sigurnost.
“Obilježavanje 80 godina postojanja FAO-a govori o tome da svakodnevne aktivnosti svakog pojedinca doprinose izgradnji bolje budućnosti. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi danas se suočavaju s brojnim izazovima – od sukoba i klimatskih promjena, preko ekonomskih šokova i rastuće nejednakosti, do ugrožavanja prirodnih resursa i biodiverziteta. Lanci snabdijevanja postaju sve ranjiviji, a posljedice se osjećaju u domovima, na pijacama i na poljima širom svijeta”, dodaju u saopštenju.
Navode da je cilj obilježavanja Svjetskog dana hrane da se podigne svijest o važnosti osiguravanja dovoljnih količina bezbjedne i kvalitetne hrane za sve, kao i da se ukaže na mogućnosti za rješavanje problema gladi.
“Savremeni izazovi zahtijevaju stalno prilagođavanje poljoprivredne proizvodnje promjenama u klimi, migracijama stanovništva, siromaštvu i oružanim sukobima. Osim proizvodnje, jednako su važni skladištenje, transport i racionalno korišćenje prirodnih resursa, uz očuvanje ekosistema i podsticanje održivog razvoja”, istakli su.
Ključne činjenice i izazovi:
Više od 10 odsto ukupne površine zemljišta u svijetu pokazuje znakove degradacije, od čega se 60 odsto odnosi na poljoprivredno zemljište.
Na globalnom nivou, 13 odsto hrane propadne tokom žetve i transporta, dok se 19 odsto baca u maloprodaji i domaćinstvima.
Dok 673 miliona ljudi gladuje, oko 900 miliona odraslih i 35,5 miliona djece mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu težinu.
Tokom 2024. godine, oružani sukobi su bili glavni uzrok prehrambene krize u 20 zemalja, gdje je 140 miliona ljudi bilo suočeno s glađu.
Klimatske promjene utiču na prinose, raspodjelu ribljih resursa i nutritivnu vrijednost hrane.
Svake godine, 600 miliona ljudi oboli, a 420.000 ljudi umre zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane.
Uprkos rastu industrijske proizvodnje, mali proizvođači i dalje proizvode trećinu ukupne hrane u svijetu.
Institut za javno zdravlje Crne Gore se, kao i svake godine, pridružuje obilježavanju Svjetskog dana hrane i podsjeća građane na značaj pravilne ishrane za očuvanje i unapređenje zdravlja.
Osnovni principi pravilne ishrane podrazumijevaju:
* redovne obroke tokom dana,
* pravilan izbor namirnica i način njihove pripreme,
* kontrolu količine i raznovrsnost namirnica u svakodnevnoj ishrani.
Šta svako od nas može da uradi:
Birajte sezonske i lokalne namirnice.
Usvojite zdrave navike– jedite raznovrsno, ne preskačite obroke i vodite računa o pripremi hrane.
Podržite biološku raznolikost uključivanjem tradicionalnih i lokalnih namirnica u ishranu.
Poštujte pravila bezbjednosti hrane – perite ruke, kuvajte temeljno i čuvajte hranu pravilno.
Čitajte deklaracije na pakovanjima i birajte nutritivno kvalitetne proizvode.
Podržite lokalne proizvođače kupovinom domaće hrane.
Ne bacajte hranu. Planirajte obroke, koristite ostatke i doprinesite smanjenju otpada.
“Institut za javno zdravlje Crne Gore poziva sve građane da, povodom Svjetskog dana hrane, zajedničkim djelovanjem doprinesu izgradnji svijeta u kojem svi imaju pristup zdravoj, bezbjednoj i održivo proizvedenoj hrani – „Rukom pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost””, zaključili su.











