Generalna sekretarka Ustavnog suda Biljana Damjanović saopštila je da se javnoj raspravi nijesu odazvali prof. dr Zoran Rašović, kao ni predstavnici Skupštine Crne Gore.
“Odsutstvo nekog od učesnika u postupku ne sprečava Ustavni sud da održi javnu raspravu i donese odluku”, rekla je Damjanović.
Predsjednice Ustavnog suda Snežana Armenko u uvodnoj riječi naglasila je da je njihov zadatak u konkretnom slučaju da utvrde da li je dosadašnja praksa Ustavnog suda po pitanju ograničene nadležnosti u pogledu ocjene ustavnosti međunarodnih ugovora uistinu u duhu Ustava Crne Gore.
“Ustav kao živi instrument mora da prati promjene u društvu kako bi ostao efikasan. Ako postoji ustavno pitanje, Ustavni sud mora da odluči o njemu. Ali isto tako Ustavni sud se uzdržava od odlučivanja o pitanjima gdje sam Ustav ostavlja prostor drugim ustavnim organima kao što su Skupština, Vlada, Predsjednik Crne Gore da djeluju u skladu sa Ustavom i u granicama koje pred njih postavlja Ustav Crne Gore”, naglasila je Armenko.
Podnosilac inicijative za ocjenu ustavnosti, odbornik u Skupštini Opštine Budva Đorđe Zenović kaže da u pravnom poretku Crne Gore nigdje ne piše da su međunarodni sporazumi iznad Ustava.
“Eventualno mogu imati istu pravnu snagu kao Ustav ili biti ispod”, istakao je Zenović.
Zenović je rekao da je pogrešno stanovište Vlade Crne Gore koja smatra da su međunarodni sporazumi iznad Ustava.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
“Time bi se obesmislilo postojanje Ustava”, ocijenio je Zenović.
Upozorava da se ovim sporazumom može stvoriti, kako kaže, opasna praksa koja u narednom periodu može stvoriti velike probleme po Crnu Goru.
“Pitanje je gdje će nas to odvesti”, rekao je Zenović.
Ukoliko ovakav sporazum ostane na snazi Zenović navodi da će strani etinteti moći sticati pravo svojine suprotno zakonu.
“To će stvoriti diskriminaciju u odnosu na ostale državljane”, smatra Zenović.
Mišljenja je i da bi trebalo ići ka izmjeni samog Ustava.
“Trebalo bi dozvoliti Ustavnom sudu da cijeni i u materijalnom smislu bileteralne sporazume”, dodao je Zenović.
Smatra da je Ustavi sud jedini organ u državi koji treba da tumači Ustav.
“Paradoksalno je da Ustavni odbor Skupštine ima veća ovlašćenja nego Ustavni sud. To je neprihvatiljivo”, naglasio je Zenović.
Podnosilac inicijative za ocjenu ustavnosti, predstavnik NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” Srđan Žarić smatra da se nesumnjivo radi o imovinskim pravima entiteta – investitora.
“Taj entitet moguće da već nešto radi i da ima troškove. On svakako ima pravoda traži ispunjenje sporazuma, da traži naknadu štete ako se taj sporazum ne primijeni. Ako se ne radi o imovinskim pravima u užem smislu, definitvno se radi o legitimnom očekivanju da se u redovan tok stvari ta prava ostvare”, rekao je Žarić.
Žarić ne dijeli mišljenje Vlade Crne Gore da se ne može kontrolisati Zakon o potvrđivanju međunarodnog sporazuma u materijalnom smilu, čak ni proceduralno.
“To bi bio veliki problem da Ustavni sud zauzme takvo stanovište. Svaki zakon je isti”, dodao je Žarić.
Izvršna direktorica NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” Jovana Janjušević naglašava da je Crna Gora zbog pristupanja Evropskoj uniji (EU) u obavezi da poštuje direktive o staništima i ptičijim vrstama.
“Problematično je pravo da Crna Gora sa entitetom priprema planska dokumenta. Došli bismo do situacije da entitet sa Vladom može derogorati zaštićena područja, zaštićena na nacionalnom nivou po nacionalnim propisima i pravima i samim tim da može doći do prava na zakonske intervencije radi sprovođenja projekata, što nas dovodi do toga da se ne bi radila procjena uticaja na zaštitu životne sredine”, smatra Janjušević.
Predstavnica Vlade Crne Gore, ministarka javnih radova Majda Adžović naglašava da se danas raspravlja isključivo o pravnim pitanjima, koja su, kako navodi, u potpunosti nezavisna od političkih aspekata šire teme koja je pratila ovaj zakonodavni proces.
Adžić naglašava da je Venecijanska komisija već kazala da naknadno preispitivanje i poništavanje ratifikovanog ugovora, može dovesti državu u sukob sa međunarodnim obavezama.
“Zato bi udovoljavanje inicijativama suprotno stavu Venecijanske komisije, nanijelo štetne posljedice na pristupne pregovore Crne Gore sa EU”, istakla je Adžović.
Ključno pitanje je, navodi Adžović, koja je skupštinska većina bila potrebna za usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE.
“Stavovi Vlade i podnosioca inicijativa se mimoilaze u samo jednom pitanju – podnosioci smatraju da je za donošenje Zakona bila potrebna dvotrećinska većina, dok je Vlada stava da nije bila potrebna kvalifikovana većina”, rekla je Adžić.
Prema njenim riječima parlament primjenjuje Ustav, dok je Ustavni sud jedini koji može korigovati odluke koje ga se tiču.
Podsjeća da se Skupština pri donošenju odluke o Zakonu pozvala na odluku o ratifikaciji sporazuma o pristupanju NATO-u, dodajući da se Ustavni sud i ranije izjasnio da je potrebna prosta većina.
“Dolazimo do zaključka da ratifikaciju sporazuma nije bila potrebna dvotrećinska većina. Čak i kada bi Vlada pristala da se sporazumom uređuju svojinska prava stranaca, citirana odluka Ustavnog suda ukazuje da se odredba člana 91 odnosi na zakone koji uređuju ova pitanja, a ne Zakon kojim se potrđuje ugovor. Ako bi Ustavni sud odlučio da promijeni stav, to bi značilo da odustaje od utemeljene sudske prakse da sud nema ustavnost da ispituje ustavnost odredi međunarodnog ugovora”, naglasila je Adžović.
Smatra da bi izmjena bila i u suportnosti sa EU normama o vladavini prava, ali i da bi uticala i na ranije potpisane ugovore kao što je Sjevernoatlantski (NATO) kao i drugih zakona o ratifikaciji međunarodnih sporazuma koji su ratifikovani prostom većinom.
Stav Vlade je, ističe Adžović, jednostavan.
“Tražimo da Ustavni sud zauzme isti onaj stav koji je zauzeo u nizu dosadašnjih odluka, što smatramo da bi bio jedini pravedan i na Ustavu utemeljen epilog ovog postupka”, dodala je Adžović.
Ranije, sud je u najavi saopštio da će se rasprava voditi povodom ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
“Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira”, kazali su iz suda.
Sud je pozvao šest stručnjaka iz ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava.
“Svoja mišljenja iznijeće profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda. Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice”, navode iz US.
Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
“Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore, u istom vremenskom trajanju. Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije”, dodaju iz suda.
Podsjećaju da je posljednja javna raspravu održana u aprilu 2017. godine, kada je Sud odlučivao o naknadama za majke troje i više djece.
“Ustavni sud je ovoga puta procijenio da je javna rasprava neophodna zbog više složenih ustavnopravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima”, poručuju u saopštenju.
Javna rasprava o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trajaće najduže pet sati.
