Na sastanku su, prenosi Kossev, učestvovali lideri Demokratske stranke Kosova (PDK), Demokratske lige Kosova (LDK), Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i Nisme Socijaldemokrate. Prema Ustavu Kosova, vanredni izbori moraju biti održani najkasnije 40 dana od dana raspisivanja. U političkim krugovima kao mogući datumi spominju se 21. i 28. decembar.
Lider Nisme, Fatmir Ljimaj, kako javlja Koha, pozvao je građane da analiziraju proteklih devet mjeseci od prethodnih izbora i kazne one koji su odgovorni za neuspostavljanje institucija. Ljimaj je naveo da će njegova stranka učestvovati na vanrednim izborima, bilo samostalno, bilo u koaliciji, i dodao da će se odlučiti u kom pravcu će Nisma ići.
„Počinje kraj devetomjesečnog ciklusa. Ovo je loša vijest za Kosovo. Političke snage su pokazale nedostatak političke zrelosti. Ono što se danas dogodilo pokazuje nesposobnost, nezrelost i neznanje kako se gradi država. Nadam se da će građani na narednim izborima tražiti odgovornost od onih koji nisu formirali institucije. Kosovo je izgubilo godinu dana. Vrijeme je da se vratimo građanima“, rekao je Ljimaj, posle sastanka sa Osmani.
Predsjednik PDK, Bedri Hamza, izjavio je da je predložen 21. decembar kao datum održavanja izbora kako se ne bi gubilo više vremena.
„Predsjednica, na osnovu događaja sa jučerašnje sjednice, gdje mandatari drugi put nisu obezbijedili većinu, potpisala je dekret o raspisivanju izbora. Zatražili smo da datum bude 21. decembar. Zemlji je što prije potrebna vlast i formiranje institucija. Data je i druga opcija, 28. decembar, ali mi smo za 21. decembar“, rekao je Hamza, prenose mediji u Prištini.
Predsjednik AAK, Ramuš Haradinaj, potvrdio je da će njihova stranka ići samostalno na izbore i dodao: „Dati su predlozi 21. i 28. decembar. Pošto je izgubljeno mnogo vremena i zbog akumuliranih budžetskih tema, predlažemo 21. decembar. Na ovaj način dobijamo nedjelju dana za nastavak budžetskih odluka. Nećemo tolerisati nikoga ko blokira formiranje institucija.“
Zamjenik predsjednika partije „Guxo“, Faton Peci, koji je u koaliciji sa Samoopredjeljenjem bio, rekao je da stranka predlaže 28. decembar kao datum koji omogućava bolju pripremu Centralne izborne komisije i pogoduje građanima i dijaspori. Dodao je da očekuje da će zajedno sa Pokretom Samoopredjeljenje ostvariti veći uspjeh nego na izborima 9. februara.
Institucionalna kriza
Do vanrednih izbora dolazi nakon što mandatar Pokreta Samoopredjeljenje, Gljauk Konjufca, juče nije dobio podršku većine poslanika — za je glasalo 56, protiv 53, dok su četiri poslanika bila uzdržana, što je nedovoljno za potrebnih 61 glas.
Ovo je drugi neuspjeh u manje od deset dana da se izabere nova vlada, nakon što ni dosadašnji premijer Aljbin Kurti nije obezbijedio podršku za sastav kabineta „Kurti 3“. Time su iscrpljene ustavne mogućnosti u okviru aktuelnog saziva, a Kosovo se praktično nalazi na korak od vanrednih izbora – 10 mjeseci nakon prethodnih, uz višemjesečnu institucionalnu blokadu.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
Političke partije zatražile su od Osmani da što prije odredi datum izbora, a opozicioni lideri, zajedno sa analitičarima, krive Osmani za to što što je i po drugi put povjerila mandat Samoopredjeljenju za izbor nove vlade, bez jasnih garancija da imaju većinu.
Time je, navode izgubila dodatno vrijeme za raspisivanje novih izbora, što će se odraziti i na finansijska i institucionalna pitanja i u sledećoj godini, a više njih upozorava na „urušavanje međunarodnog kredibiliteta“.
Opozicioni lideri sada očekuju da ne smije biti novih odugovlačenja.
I dok političke stranke ulaze u nove pregovore i pripreme, analitičari u još jednom talasu upozoravaju da Kosovo ulazi u novi izborni ciklus u jeku duboke institucionalne krize.
Značajan broj njih iznosi stav da značajnijih promjena u odnosu snaga među partijama vjerovatno neće biti, te da ni novi izbori nisu garant rješenja institucionalne krize, tim prije, što idu i predsjednički izbori na proljeće.
Na izborima održanim 9. februara, vladajuća stranka Samoopredjeljenje (LVV) pod vođstvom Aljbina Kurtija osvojila je najviše glasova (42.3%), ali nije uspjela da obezbijedi većinu u Skupštini koja ima 120 poslaničkih mjesta. LVV je imala 48 mjesta, nedovoljno za samostalno formiranje vlade, čak ni uz podršku ostalih 10 poslanika iz nevećinskih zajednica (bez Srpske liste), dok su opozicione stranke odbacile njenu ponudu za tehničku vladu sa svim partijama.
Formiranje skupštine bilo je blokirano mjesecima, jer je Samoopredjeljenje insistiralo na Aljbuljeni Hadžiju, koja mjesecima nije uspijevala da dobije potrebnu većinu i to kroz 55 nastavaka konstitutivne sednice, koja je počela u aprilu. Ni njene zamjene – Donika Gervala i Hekuran Murati nisu imali više sreće, sve do avgusta, kada je izabran Dimalj Baša.
Situacija je potom zapela kod izbora petog potpredsjednika iz redova srpske zajednice. Posle više pokušaja, Samoopredjeljenje je u oktobru isforsiralo Nenada Rašića, umjesto nekog od devet preostalih poslanika Srpske liste, zbog čega je ova stranka ponovo uložila žalbu Ustavnom sudu koja je i dalje u razmatranju.
Inače, tokom ove institucionalne krize, dva puta se intervenisalo Ustavnim sudom, koji je potvrdio pravo prve partije da predloži predsjednika, ali rješenje je izostalo.
Tek u oktobru 2025. predsjednica Vjosa Osmani formalno je dala mandat Kurtiju da pokuša da sastavi novu vladu, nakon što je, kako je to vlast tvrdila, postignut puni sastav Skupštine, čime je prekinut višemjesečni zastoj. Međutim, stručnjaci za tumačenje Ustava su u više navrata isticali ono što je i sama Srpska lista naglašavala – da je izbor Nenada Rašića bio neustavan.
Pokušaj formiranja vlade propao je i krajem oktobra kada Kurti nije uspio da obezbijedi neophodnu većinu od 61 glasa za poziciju premijera. Predloženi kabinet je dobio 56 glasova za i 52 protiv, uz četiri odsutna poslanika.
Sa jučerašnjim pokušajem, po drugi put je propalo izglasavanje nove vlade.
