Članovi Savjeta RTCG i njihovi advokati odbacili su optužbe i ocijenili da je optužnica iskonstruisana.
Naveli su da su u svemu poštovali zakon i da u izboru generalnog direktora Borisa Raonića nema ništa sporno.
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) ranije je podnijelo optužni predlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore. Saslušani su okrivljeni Veselin Drljević, Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić. Na teret im se, kako je saopšteno, stavlja krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Asanović: ODT problematično što je podržan Raonić
Prema riječima advokata Nebojše Asanovića kazao je da je prema ODT-u zapravo problem to što su pojedini članovi Savjeta dali svoju podršku Raoniću, te da je sva njihova krivica u tome.
“Dakle ODT na ovaj način uvodi glasanje kao delikt i kažnjivu radnju i to kad je u pitanju tajno glasanje i samo zbog toga što su okrivljeni članovi Savjeta RTCG glasali tako kako su glasali i za koga su glasali i to da se ne zna tačno ko je od članova Savjeta RTCG za koga glasao ili uopšte da nije glasao ni za koga i tako uvodi kao krivičnu odgovornost kolektivnu odgovornost svih navedenih okrivljenih članova Savjeta RTCG”, istakao je Asanović.
Istakao je da se ODT-u zapravo i ne sviđa ishod glasanja.
“Odnosno ODT smatra da su okrivljeni članovi Savjeta RTCG glasali tako da to predstavlja krivično djelo”, naveo je Asanović tokom završnih riječi u podgoričkom Osnovnom sudu.
Kaže da je bitno navesti da ODT u svom optužnom predlogu, a ni tokom ovog sudskog postupka, uopšte ne navodi bilo koji propis koji je povrijeđen ovakvim glasanjem okrivljenih – svi članovi Savjeta RTCG, a što bi bilo osnovno.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
“Jer ako su okrivljeni Veselin Drljević i drugi okrivljeni glasali po zakonu ili tako da to nije bilo suprotno zakonu, kako onda mogu zbog toga krivično da odgovaraju”, upitao je Asanović.
Iz pravne prakse naše države, navodi Asanović, od doba kralja Nikole i kraljevine Crne Gore, pa preko kraljevine Jugoslavije, pa onda SFRJ, SRJ i sve između i do danas države Crne Gore nije mu, kaže, poznat primjer da je neko zvanično optužen da je izvršio krivično djelo zbog toga što je imao pravo da tajno glasa.
Bitno je, kaže, istaći u vezi ovog postupka da je prethodno Osnovni sud u Podgorici donio odluku da Savjet RTCG mora u zakonskom roku donijeti odluku o izboru generalnog direktora RTCG između svih prijavljenih kandidata, uključujući tu i Borisa Raonića.
“Ovdje je samo jedna odluka suda koja se mora izvršiti, a to je da je Savjet RTCG dužan da između svih prijavljenih kandidata u zakonskom roku izabere generalnog direktora RTCG, a ne ko će konkretno od prijavljenih kandidata po imenu i prezimenu biti ili neće biti izabran za generalnog direktora RTCG”, navodi Asanović.
Na osnovu konkretnih sudskih odluka, navodi, to je nesporno.
“Dakle ,jasno je iz navedenog da Savjet RTCG mora da donese odluku o istome. Članovi Savjeta RTCG koji su se miješali u svoj posao i koji su učestvovali u glasanju savjeta RTCG i donijeli odluku na koju ih je obavezao sud svojom presudom su danas zbog toga okrivljeni pred ovim sudom, a oni članovi Savjeta RTCG koji se nisu miješali u svoj posao za koji primaju naknadu i koji su odbili da učestvuju u rad savjeta RTCG i da učestvuju u glasanju i tako odbili ili izbjegli da donesu odluku na koju ih je obavezao sud svojom odlukom u vezi istog su danas svjedoci protiv ovih okrivljenih,pred ovim sudom”, ukazao je Asanović.
Naveo je da su upravo oni ostavili svoje kolege da sami rješavaju zajedničke poslove i probleme i da sad još i svjedoče protiv njih.
“Sporno je to što ODT svoju odluku o tome da odustane od optužbe protiv Miranović Predraga zasniva na nečemu što se kao dokaz u ovom postupku nije ni predložilo ni od strane ODT, a ni od strane nijednog učesnika ovog postupka, niti se samim tim isto sprovelo kao dokaz pred ovim sudom, a to je navedena emisija na koju se poziva ODT, konkretno emisiji ,,Načisto’’ na televiziji Vijesti od 5. decembra 2024. godine gdje je Miranović Predrag izjavio po prvi put da je on predao prazan listić, osnosno da je isti tretiran kao uzdržan”, naveo je Asanović.
Dakle, kaže da ODT temelji svoju odluku na jednom događaju, konkretno tv emisiji, a sve van sudskog postupka i pretresa pred ovim sudom i bez dokaza, pa, kako pojašnjava advokat, ispada da se okrivljenima sudi i da se odustaje od optužbe protiv njih i da im se njihova sudbina kroji na osnovu tv emisija.
“Osim toga što se radi o teškoj nezakonitosti, radi se i o povredi ljudskih prava i sloboda okrivljenih propisanih Ustavom Crne Gore i evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda, kao što je pravo na pravično suđenje,pravo na odbranu i druga, a radi se na taj način i o jasnom nepoštovanje suda, ostalih okrivljenih i njihovih branilaca od strane ODT, jer izmješta i optužbu i suđenje van suda i tužilaštva, prenosi sudski postupak i zasniva ga na tv emisiji, konkretno TV Vijesti, a što je nečuveno. Sa tim se prvi put u svojoj 21 godišnjoj karijeri ili radu kao advokat sada susrećem”, ističe Asanović.
Bojić: Parnična presuda nema snagu dokaza u krivičnom postupku
Advokat Vladan Bojić ističe da parnične presude nemaju dokaznu snagu u krivičnom postupku i da se na njima ne može zasnivati optužnica.
On navodi da se u optužnom aktu citiraju djelovi presuda Osnovnog suda, ali da to unosi konfuziju, jer parnične odluke ne mogu služiti kao dokaz krivice.
“Optužni akt se u potpunosti zasniva na članu 29 Zakona o nacionalnom javnom emiteru, koji reguliše status članova Savjeta, a ne generalnog direktora. Član 50 istog Zakona jedini uređuje položaj direktora, a njega u optužnici nema”, naglasio je Bojić.
Državni tužilac je, kaže, 7. jula izmijenio optužnicu i odustao od optužbe protiv Miranovića, uz obrazloženje da činjenično stanje više ne ukazuje na krivično djelo.
“Time je otkriven stvarni razlog ove taktike. Ako ranije i jeste ukazivalo, ništa se nije izmijenilo do 7. jula, a Miranović je jasno rekao da je bio uzdržan prilikom tajnog glasanja. Dispozitiv optužnog akta bio je koncipiran da svaki optuženi može reći da je prazni listić njegov, što podsjeća na jeftin trik, a ne na ozbiljan optužni akt”, istakao je Bojić.
Kaže da je na ročištu 7. marta 2025. dokazano da optužni konstrukt otpada, jer niko nije sporio da je Miranović bio uzdržan.
“Uprkos tome, tužilac je 7. jula promijenio koncept, čekajući presudu o poništaju izbora Raonića od 2. septembra 2024, koju je unaprijed i najavio. Presuda od 11. jula, donijeta tri dana kasnije, pokazala se ekspresnom i materijalno pogrešnom. Zarada za obavljen rad ne može biti protivpravna korist, jer rad uvijek rađa pravo na naknadu. Izjednačiti platu s protivpravnom koristi znači kriminalizovati radni odnos i rušiti pravnu sigurnost. Članovi Savjeta su postupali savjesno, u okviru diskrecionog ovlašćenja, koje ne može biti osnov krivične odgovornosti”, istakao je Bojić.
Igor Šćekić, osnovni tužilac, istakao je da je jasno dokazano ono što se okrivljenima stavlja na teret.
“Generalni direktor RTCG Boris Raonić nije ispunjavao uslove iz Zakona o nacionalnom emiteru i okrivljeni su odlučili da se ogluše o zakonske odredbe i donijeli odluku da se isti mora izabrati. Savjet ne može biti iznad zakona i on je dužan da bez obzira na sve poštuje sudske presude”, naveo je Šćekić.
Kaže da o povlašćenom položaju Raonića u odnosu na ostale govori i potez Bojana Baće da podnese ostavku, uz razumijevanje da će biti predmet krivičnog postupka.
“Svojim postupanjem okrivljeni su imali jasnu namjeru da Raoniću pribave protivpravnu korist”, tvrdi Šćekić.
