Ubrzana digitalizacija ne smije biti izgovor za kršenje ljudskih prava

Ubrzana digitalizacija ne smije biti izgovor za kršenje ljudskih prava

Ubrzana digitalizacija ne smije biti izgovor za kršenje osnovnih ljudskih prava, iako se to sve češće dešava u onlajn prostoru, kazali su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da država kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa dinamičnim promjenama u digitalnom okruženju.

U studiji CGO-a “Digitalna prava u Crnoj Gori”, koja daje pregled trenutnog stanja u toj oblasti i ukazuje na ključne izazove i nedostatke sistema zaštite digitalnih prava, navodi se da je zaštita digitalnih prava jedno od ključnih pitanja savremene demokratije i vladavine prava.

“Ubrzana digitalizacija ne smije biti izgovor za kršenje osnovnih ljudskih prava, iako se to, nažalost, sve češće dešava u online prostoru. Crna Gora i dalje kasni u usklađivanju zakonodavnog i institucionalnog okvira sa dinamičnim promjenama u digitalnom okruženju”, piše u studiji. 

Autori studije su Aleksa Janković i Sara Čabarkapa, koja je ujedno i urednica publikacije, dok su saradnice Itana Gogić, Snežana Bajčeta i Mila Bajić. 

U studiji se ističe da digitalna tranzicija predstavlja kontinuirani proces koji danas oblikuje razvoj svake države. 

“Stoga, države članice Evropske unije (EU), ali i države kandidati, imaju obavezu da u svojim online servisima i sistemima javne uprave poštuju principe koji obezbjeđuju jednak, demokratski i stabilan sistem, uz jednak pristup informacijama, djelotvornu zaštitu ličnih podataka, osjećaj bezbjednosti i puno poštovanje ljudskih prava u digitalnom prostoru”, naveli su iz CGO-a. 

Oni su rekli da države Zapadnog Balkana još nemaju jasno definisan i sveobuhvatan zakonodavni okvir za digitalna prava. 

Kako su kazali, zaštita u digitalnom prostoru se najčešće uređuje parcijalno, kroz strategije i akcione planove. 

“Crna Gora mora kontinuirano sprovoditi monitoring, inovirati i unapređivati zakonodavni okvir kako bi omogućila održivu i odgovornu digitalnu transformaciju”, naveli su iz CGO-a. 

Iz te nevladine organizacije (NVO) su kazali da su u okviru studije analizirani zaštita prava na privatnost, sloboda izražavanja, sajber bezbjednost, kao i stanje prema izvještajima relevantnih domaćih i međunarodnih institucija.

Kako su dodali, takođe su predstavljeni međunarodni standardi, mehanizmi monitoringa i strateški dokumenti u toj oblasti.

Film “Twisted” dobio trejler

Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead

Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća

“Studija ukazuje da Crna Gora nema sveobuhvatan zakon koji bi uredio digitalna prava korisnika interneta, uključujući slobodu govora, pravo na zaborav, zaštitu od cenzure i online uznemiravanja, iako takav normativni okvir postaje neophodan u uslovima ubrzane digitalizacije”, rekli su iz CGO-a.

Oni su naveli da nalazi pokazuju da, iako je Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) formalno inkorporirana u nacionalno zakonodavstvo, njena primjena ostaje nedovoljna i neophodne su dodatne reforme kako bi se zakon u potpunosti uskladio sa standardima EU.

“Posebno se ukazuje na potrebu jačanja nadležnosti i kapaciteta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), kao i na uspostavljanje efikasnijih mehanizama nadzora nad online platformama, radi boljeg poštovanja prava građana u digitalnom prostoru”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se kao pozitivno ističe što je Crna Gora prepoznala važnost posebne zaštite žrtava digitalnog, naročito rodno zasnovanog nasilja, i što je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika uvedeno novo krivično djelo – Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, poznato i kao osvetnička pornografija.

Iz CGO-a su kazali da ovo predstavlja važan iskorak u regulaciji rodno zasnovanog digitalnog nasilja i mogućnosti da žrtve zaštite svoje digitalne i lične interese.

Kako su rekli iz te NVO, preporuke uključuju uspostavljanje jasnih protokola za prepoznavanje i reagovanje na različite oblike digitalnog nasilja, kao i razvoj posebnih procedura za policiju, tužilaštvo i sudove, koje trenutno ne postoje ili nijesu dovoljno precizno definisane.

“”Preporučuje se i uvođenje tema digitalnih prava u obrazovni sistem, kako bi učenici i učenice sticali znanja o digitalnoj pismenosti, bezbjednosti, odgovornosti i etici na internetu”, kaže se u saopštenju.

Iz CGO-a su kazali da se, takođe, predlaže uspostavljanje posebnog odjeljenja ili funkcije za digitalna prava u okviru institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kako bi građani imali jasno i prepoznatljivo mjesto za obraćanje u slučajevima kršenja digitalnih sloboda.

“Autori naglašavaju da bi novouspostavljena Agencija za sajber bezbjednost trebalo da posveti posebnu pažnju zaštiti djece od digitalnog nasilja, ali i širem okviru zaštite ljudskih prava na internetu, kao i da bi ovo trebalo da bude jedan od prioriteta Vlade Crne Gore, posebno u kontekstu procesa evropskih integracija”, navodi se u saopštenju.

Publikacija je dio projekta „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji CGO sprovodi u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji s Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Komentari

0 Komentara
Уграђене повратне информације
Погледај све коментаре