Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samardžić upozorava da i pored višegodišnjih inicijativa, odnos institucija prema Brajevom pismu ostaje nepromijenjen.
„Mi nemamo nikakvih promjena kada govorimo o odnosu institucija prema Brajevom pismu i dalje nije standardizovano, ne primjenjuje se aktivno ni u sistemu redovnog obrazovanja, ni u svojim kurikulima, udžbenici se i dalje štampaju preko projektnih aktivnosti“, kazao je Samardžić.
Tokom prethodne godine osobe sa invaliditetom, kaže Samardžić, suočile su se sa brojnim izazovima i zabrinjavajućim scenarijima. Podsjeća i na protest održan u martu, kada su predstavnici OSI zamalo prenoćili ispred nadležnog Ministarstva rada, zbog spornog teksta izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
“Mi ove godine nismo stigli da govorimo o civilizacijskim tekovinama koje se tiču OSI lica, kao na primjer njihovo opismenjavanje i sramota me da kažem da se ove godine jako malo radilo na tome, zato je država svojim postupcima, bez obzira na sve iskorake, činila o glavi osobama sa invaliditetom“, navodi Samardžić.
Uprkos izazovima, Savez slijepih najavljuje konkretne aktivnosti u narednom periodu, među kojima je i edukacija nastavnog kadra, kao i jačanje saradnje sa akademskom zajednicom.
„Sarađivaćemo sa UCG kada govorimo o pristupačnosti, naši studenti na svim fakultetima, ali i evo sad i studenti arhitekture, građevine trebaju znanja u dijelu pristupačnosti i možda ćemo u tom dijeli imati neke saradnje. Ono što svake godine radimo to je podizanje svijesti, saradnja sa državnim institucijama, učešče naših eksperata u izradi propisa i mislim da ove godine, koja je važna za pretpristune pregovora da ćemo i mi napraviti određene korake koji se tiče legislative“, najavio je Samardžić.
Uprkos razvoju savremenih informacionih i asistivnih tehnologija za osobe oštećenog vida, Brajevo pismo je, ističe Samardžić, ostalo njihov primarni način komuniciranja. Zato je, dodaje, važno sačuvati Brajevo pismo ne samo kao dio kulturne baštine, već osnovni preduslov za obrazovanje i samostalnost osoba oštećenog vida. Umjesto prebrojavanja onih koji ga koriste, zaključuje Samardžić, neophodno je omogućiti primjenu Brajevog pisma u svim sferama – od obrazovanja i zapošljavanja do javnih institucija i informisanja.
