Prema tim izvorima, Vašington razmatra više opcija, uključujući sankcionisanje brodova iz tzv. ruske “flote iz sjenke” – ilegalnih tankera koji se koriste za prevoz ruske nafte – kao i trgovaca koji učestvuju u tim transakcijama. Izvori su govorili pod uslovom anonimnosti jer se radi o povjerljivim raspravama.
Nove mjere već ove nedjelje?
Neki od sagovornika navode da bi nove mjere mogle biti objavljene već tokom ove nedjelje.
Prema informacijama Bloomberga, američki ministar finansija Skot Bisent ranije ove nedjelje razgovarao je o tim planovima sa grupom evropskih ambasadora, u sklopu koordinacije sa saveznicima.
Sankcije bi, po svemu sudeći, bile usmjerene na dodatno ograničavanje ruskih prihoda od izvoza energije, koji su ključni za finansiranje rata protiv Ukrajine, navodi Bloomberg.
Što predviđa mirovni plan SAD-a i Evrope?
Podsjetimo, američko-evropski mirovni plan, osmišljen kako bi odvratio buduće ruske napade na Ukrajinu, predviđa jačanje ukrajinske vojske, raspoređivanje evropskih snaga unutar zemlje te pojačano korištenje američkih obavještajnih podataka. Cilj ovih bezbjednosnih jemstava je poslužiti kao temelj za širi sporazum o prekidu vatre, ali i uvjeriti Ukrajinu da pristane na teritorijalne ustupke i odustane od formalnog članstva u NATO-u, piše The New York Times, pozivajući se na zvaničnike upoznate s predlogom.
Napredak na pregovorima u Berlinu
Tokom protekla dva dana, američke i evropske diplomate sastali su se s ukrajinskim vodstvom u Berlinu i uglavnom odobrili dva dokumenta koja ocrtavaju spomenuta jemstva. Na sastancima su učestvovali visoki zvaničnici iz desetak evropskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju.
“Vidimo stvaran i konkretan napredak”, izjavila je juče predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen. “Taj napredak omogućen je zahvaljujući usklađenosti između Ukrajine, Evrope i Sjedinjenih Država.”
Rusija ostaje ključna prepreka
Ipak, sveobuhvatni prekid vatre za sada se čini nedostižnim, prvenstveno zato što Rusija nije uključena u ove pregovore. Svaki dogovor o prekidu borbi zahtijevao bi značajne ustupke ili od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ili od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dok Zelenski izražava zabrinutost zbog američkih predloga, posebno u vezi s teritorijalnim ustupcima, Putin nije pokazao nikakvu fleksibilnost.
Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova, Sergej Rjabkov, rekao je juče da njegova vlada ostaje čvrsta u zahtjevu da Ukrajina preda dio regije Donbas koji Rusija nije osvojila te da neće prihvatiti prisutnost snaga zemalja NATO-a u Ukrajini.
Film “Twisted” dobio trejler
Preminuo Bob Vir, gitarista i pjevač kultnog benda Grateful Dead
Marvel je objavio tizer za nove Avendžerse, Tor se vraća
Uprkos tome, američki zvaničnici izrazili su optimizam, vjerujući da će Putin na kraju prihvatiti prisutnost evropskih snaga u Ukrajini koje ne djeluju pod zastavom NATO-a. Ipak, neki evropski čelnici ostaju oprezni.
“Zvučalo je vrlo obećavajuće, u poređenju s prethodnim izjavama, da su Amerikanci spremni dati jemstva – ali bilo bi pretjerano reći da znamo sve o konkretnim detaljima”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Što stoji u bezbjednosnim jemstvima?
Prema zvaničnicima, bezbjednosni dokumenti dogovoreni su tokom više od osam sati intenzivnih rasprava u Berlinu. Jedan od dokumenata iznosi široka načela i predstavlja obavezu sličnu jemstvu članka 5. NATO-a, prema kojem se sve članice obavezuju pomoći napadnutoj naciji.
Drugi dio sporazuma, opisan kao “vojno-operativni dokument”, pruža detaljnije informacije. U njemu se objašnjava kako bi američke i evropske snage sarađivale s ukrajinskom vojskom kako bi osigurale da Rusija ponovno ne pokuša zauzeti ukrajinsku teritoriju.
Podjela uloga: Vojska i obavještajni podaci
Prvi prioritet plana je povećanje ukrajinske vojske na “mirnodopski nivo” od 800.000 vojnika, uz modernizovanu obuku i opremu, što bi služilo kao snažno sredstvo odvraćanja. Tokom rata, vojska je narasla na gotovo 900.000 pripadnika.
Dokument takođe iznosi detalje o evropskim vojnim snagama koje bi djelovale unutar Ukrajine kako bi osiguravale vazdušni prostor i mora. Očekuje se da će te snage biti stacionirane u zapadnoj Ukrajini, daleko od bilo koje linije prekida vatre.
“Svaka zemlja već razumije svoju ulogu ili svoj obim opskrbljivanja”, rekao je Zelenski u utorak. “Neki su spremni pružiti samo obavještajne podatke, drugi su spremni pružiti snage u Ukrajini – vojnike na terenu. To imamo u dokumentu.”
S druge strane, američki predsjednik Tramp više je puta isključio slanje američkih snaga. Umjesto toga, operativni dokument detaljno opisuje kako bi Sjedinjene Države koristile svoje obavještajne sisteme za praćenje prekida vatre, otkrivanje ruskih aktivnosti i provjeru usklađenosti s dogovorom.
Strah od novog Budimpeštanskog sporazuma
Jedna od glavnih briga predsjednika Zelenskog jest strah da će nova bezbjednosna jemstva propasti, slično sporazumu iz 1994. poznatom kao Budimpeštanski sporazum. Tim je sporazumom Ukrajina dobila bezbjednosna jemstva u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja, no Rusija ga je prekršila invazijama 2014. i 2022. godine, bez značajnije vojne reakcije ostalih potpisnica.
Američki i evropski zvaničnici uvjeravaju da će novo bezbjednosno jemstvo biti pravno obavezujuće. Prema njihovim riječima, Tramp je pristao podnijeti ga američkom Senatu na ratifikaciju.
Zelenski je jučer izjavio kako očekuje da će dokumenti biti finalizovani idućih dana, nakon čega će ih američki zvaničnici prenijeti Rusiji, a potom se ponovo sastati s ukrajinskim pregovaračima, moguće već ovog vikenda, prenosi Index.hr.
