“Statistika Our World in Data kaže da su u 2019. godini, u Crnoj Gori, kardiovaskularna oboljenja uzrokovala čak 58,05% svih smrtnih slučajeva. Pored velike potrošnje terapije za te i druge nezarazne hronične bolesti, poseban problem je neracionalna upotreba antibiotika. Posljednji podaci Instituta pokazuju da se naša zemlja, u poređenju sa zemljama Evropske unije, nalazi na samom vrhu. Činjenica je da prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika dovodi do razvoja rezistencije bakterija na njih, do jednog od najvećih globalnih zdravstvenih izazova današnjice. Na ovu opasnost stručnjaci godinama upozoravaju. Otpornost bakterija na te medikamente ugrožava mogućnost kontrole infektivnih bolesti i nosi rizik povratka u takozvanu eru prije antibiotika, za koju se procjenjuje da bi mogla nastupiti oko 2050. godine. U takvom scenariju, čak i naizgled ‘obične’ bakterijske infekcije, poput upale pluća, mogle bi imati fatalan ishod. Osim toga, antibiotska rezistencija ozbiljno ugrožava dostignuća moderne medicine – uspješnost transplantacija organa, liječenje malignih bolesti hemoterapijom, kao i bezbjedno izvođenje brojnih hirurških zahvata”, podsjetila je Čizmović.
Prema njenim riječima, samoinicijativna upotreba tih ljekova može narušiti imunitet, naročito kod djece, čime se povećava sklonost ka alergijama, gojaznosti i autoimunim bolestima, poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa i zapaljenskih bolesti crijeva.
“Zato je poruka jasna – antibiotike moramo sačuvati, ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije. Ovaj izazov je dodatno naglašen činjenicom da se već više od dvije decenije ne razvijaju novi antibiotici, dok je za razvoj i stavljanje jednog novog lijeka na tržište potrebno i do deset godina, zbog složenih pretkliničkih i kliničkih ispitivanja. Treba imati na umu da antibiotici ne djeluju na viruse i ne mogu izliječiti virusne infekcije, što je i dalje česta zabluda među onima koji ih koriste na svoju ruku. Infekcije koje se najčešće javljaju kod djece tokom jeseni i proljeća, ali i zimi, u oko 95% slučajeva virusnog su porijekla i ne zahtijevaju taj vid terapije, osim u rijetkim slučajevima kada dođe do bakterijske superinfekcije. Preporuka je da se antibiotici koriste isključivo kada ih ljekar propiše. Ukoliko su neophodni, izuzetno je važno pridržavati se propisanih doza, uzimati ih u tačno određenim vremenskim intervalima i završiti terapiju do kraja, čak i kada dođe do poboljšanja zdravstvenog stanja. Da bi antibiotici i drugi medikamenti bili djelotvorni, potrebno je da se pravilno koriste”, ukazala je farmaceutkinja Čizmović.
Istakla je da svaki lijek može imati neželjena dejstva, ali, ona se ne javljaju kod svih pacijenata.
“Najčešća su mučnina, glavobolja, osip i umor, dok u rijetkim slučajevima mogu nastati i ozbiljne, po život opasne alergijske reakcije. Procjenjuje se da se oko 50% neželjenih dejstava ljekova moguće spriječiti pravilnom i racionalnom primjenom terapije. Poseban oprez je potreban kod istovremene upotrebe većeg broja ljekova, što je najčešće slučaj kod starijih osoba, jer se time povećava rizik od međusobnih interakcija. Zbog toga je važno da ljekari i farmaceuti provjere bezbjednost kombinovane terapije i na vrijeme upozore pacijente. Na tržištu je i veliki broj dodataka ishrani, koji se intenzivno reklamiraju putem medija i društvenih mreža. I dosta se koriste. Iako nijesu ljekovi, suplementi takođe mogu imati značajne interakcije sa terapijom. Na primjer, preparati bijelog luka mogu uticati na terapiju za dijabetes i krvni pritisak, dok suplementi ginka, u kombinaciji sa antikoagulansima, povećavaju rizik od krvarenja. Važno je istaći da je neophodno slijediti i uputstva kako piti ljekove, da li prije jela, tokom ili poslije jela. Od značaja je i podatak da određena hrana može uticati na dejstvo ljekova. Tako recimo, ljekovi za sniženje krvnog pritiska iz grupe blokatora kalcijumskih kanala (amlodipin, nifedipin, verapamil, diltiazem i drugi) ne smiju se uzimati uz grejpfrut, jer može doći do prekomjernog pada krvnog pritiska. Ili, određene grupe antibiotika, poput tetraciklina i fluorohinolona, ne smiju se uzimati sa mliječnim proizvodima. Bitne su i druge preporuke. Jedna od ključ̣nih je da se alkohol ne smije konzumirati kad se koriste ljekovi, zatim da se ljekovi piju sa vodom, a ne sa sokovima, mlijekom itd. Naravno da mora postojati vremenski razmak između uzimanja kafe i medikamenata. Treba voditi računa i kada se uzima neki lijek. Tako na primjer, ljekovi za liječenje osteoporoze – bifosfonati, piju se ujutro, natašte, uz čašu vode, najmanje 30 minuta prije obroka, uz obavezno zadržavanje uspravnog položaja. Ili ljekovi za štitastu žlijezdu, takođe se konzumiraju ujutro. Znači, da bi lijek bio efikasan i bezbjedan, pacijenti se moraju pridržavati uputstva, koje je sastavni dio pakovanja lijeka. Posebno bih naglasila da se ljekovi koji se koriste za ublažavanje simptoma gripa i prehlade, što je često u ovom periodu, a obično su to ljekovi za obaranje temperature, ne smiju koristiti duže od tri dana. Sve te savjete pacijenti mogu dobiti od ljekara ili farmaceuta. Dakle, pravilna primjena terapije, informisanost pacijenata i odgovorno ponašanje kada je u pitanju konzumiranje ljekova, ključni su koraci ka očuvanju zdravlja pojedinca i zajednice”, zaključila je Čizmović.
